Iako Bosna i Hercegovina nije evidentirana kao problematična zemlja u vezi sa situacijom s lažnim azilantima, Evropska komisija i našoj državi jučer je na sastanku sa šefovima monitoring timova za praćenje bezviznog režima zemalja zapadnog Balkana izrekla posljednju opomenu, saznaje “Dnevni avaz”.

Nakon vrlo burne diskusije o rastućem problemu s lažnim azilantima, koji u zemlje EU najviše dolaze iz Srbije i Makedonije, ova posljednja opomena izrečena je u svjetlu najava koje predviđaju privremenu suspenziju bezviznog režima za države zapadnog Balkana.

Negativni kontekst

Ovu informaciju našem listu jučer je u telefonskoj izjavi iz Brisela potvrdio i Bakir Dautbašić, šef bh. monitoring tima za praćenje bezviznog režima, prenijevši nam informaciju da je od naše države zatraženo da se jasno obaveže kako bi ispoštovala zadatke koje traži zvanični Brisel.

Dautbašić je istakao da je, uz smanjenje broja lažnih azilanata, naša država dužna ispoštovati ranije obaveze koje se odnose na početak rada servera za razmjenu podataka policijskih agencija, zatim zatvaranje prijelaza koji su eventualno podobni za ilegalne prelaske između BiH i Crne Gore, potpunu operativnost Agencije za borbu protiv korupcije i usvajanje pravilnika o upravi i organizaciji Granične policije BiH.

– U ovom trenutku mi nismo zahvaćeni negativnim kontekstom kao Srbija i Makedonija, ali ipak smo dobili posljednju opomenu. Dobili smo vrlo jasne obaveze da Evropsku komisiju svaki mjesec obavještavamo o postignutim rezultatima. S druge strane, naš tim prezentirao je mjere koje smo do sada ispunili, uz naglasak da imamo veoma dobru bilateralnu saradnju s državama koje su tražile uvođenje viza – kazao nam je Dautbašić.

Medvjeđa usluga

Na upit šta će uslijediti nakon sastanka u Evropskoj komisiji, Dautbašić je rekao da će se o ovom problemu očitovati i druge evropske institucije, ali će sve zavisiti od dinamike ispunjavanja obaveze zemalja zapadnog Balkana.

– Bh. građani moraju shvatiti da na ovaj način sami sebi čine medvjeđu uslugu, a država tako dolazi u velike probleme – poručio je Dautbašić.

Njemački zahtjev

Prema podacima njemačkog ministarstva unutrašnjih poslova, u oktobru je u ovoj zemlji 630 državljana BiH zatražilo azil, dok su iz Srbije i Makedonije bila čak 2.673, odnosno 1.350 zahtjeva.

Iz sve tri navedene zemlje broj zahtjeva za azil u Njemačkoj je u odnosu na prethodni mjesec udvostručen, odnosno utrostručen. Zanimljivo je da je od januara od oktobra ove godine u Njemačkoj 6.829 državljana Srbije zatražilo azil, čak više i od državljana Afganistana.