Bošnjaci i Albanci imaju najpozitivniji stav prema zapadnim zemljama i Turskoj. Srbi se osjećaju izolovani, Crnogorci i Makedonci su uglavnom pozitivni, a Hrvati, sve više nepovjerljivi prema velikim silama.

Posljednje istraživanje Galupa, sprovedeno u ljeto 2010. godine, odnosi se kako na međusobnu percepciju zemalja Zapadnog Balkana, tako i na njihovo viđenje razvoja političkih odnosa kao i uticaja vanjskih faktora na događaje u regionu. Među velikim svjetskim silama SAD najveću podršku imaju među kosovskim Albancima, čak 95 odsto, dok ta podrška među stanovnicima Centralne Srbije iznosi tek devet posto. Sa druge strane, dok 66 posto Srba iz Južne Srbije odobrava postupke Rusije, isto se može reći za samo četiri posto kosovskih Albanaca. U BiH “simpatije” prema velikim silama razlikuju se između Republike Srpske i Federacije. Dok 57 posto ispitanika iz Republike Srpske podržava Rusiju, najveći postotak stanovnika Federacije simpatije ima prema Turskoj i Njemačkoj.

Podsjećajući da je region Zapadnog Balkana bio polje burnih historijskih dešavanja i kompeticije među velikim silama, direktor Galupa za Evropu, Robert Manchin objašnjava da ovakvi rezultati govore o uticaju već ustaljenih pogleda, sjećanju na prošlost, ali da su u pitanju i “nasljeđene” percepcije:

“Ovo istraživanje predstavilo je vrlo interesantnu mapu. Prije istraživanja naslućivalo se, ali se nikada nije moglo sa sigurnošću reći da će razlike biti toliko velike među tako malim oblastima”, kaže Manchin za “Deutsche Welle”.

Kada su u pitanju vodeće članice EU, najveću podršku na Zapadnom Balkanu, pogotovo u BiH i Hrvatskoj, ima Njemačka, dok Francusku i Veliku Britaniju podržava najmanji broj stanovnika zemalja ovog regiona. Većina stanovnika Srbije, 54 posto, i dalje se protivi ulasku u NATO dok se mišljenje o Sjeverno atlantskoj alijansi razlikuje u BiH među stanovnicima Republike Srpske i Federacije – 18 posto ispitanika u Republici Srpskoj smatra NATO “prijateljskom” organizacijom, prema 49 posto stanovnika Federacije. Stav o EU u BiH je relativno približniji – 33 posto stanovnika Republike Srpske i 55 posto stanovnika Federacije smatraju EU prijateljski nastrojenom prema BiH.

“Na ovakvu percepciju međunarodnih sila i organizacija na Zapadnom Balkanu uticaji su dvojaki”, kaže za “Deutsche Welle” akademski direktor Londonske škole za ekonomiju, Svetozar Rajak:

“Još uvijek je osjetno prisustvo historijskih okolnosti od prije 20 godina, ali i onih od ranije. To ne iznenađuje, ali iznenađuje to što ti uticaji nisu toliko jaki kao što se mislilo. Sa druge strane, tu je uticaj onoga što se dogodilo u neposrednoj prošlosti ili se događa još danas, i onoga što ljudi vide da može biti od uticaja na njihov život. To pokazuje zrelost običnih ljudi. Oni su okrenuti budućnosti, tome kako će i od čega da žive i onome što pogađa njihov život. Oni tu nalaze pokazatelje i odgovore”.

Rajak zaključuje da je historija pokazala da Balkan nije “bure baruta”, već da je uvijek samo reagovao na prethodne promjene u Evropi. Istovremeno, na konferenciji u Briselu, posvećenoj istraživanju Galupa o percepciji multipolarnog svijeta na Zapadnom Balkanu naglašeno je da Balkan nije na putu ka Evropi, već da je oduvijek bio dio Evrope.