Testiranje lijekova na ljudima odavno se vrši i u BiH. U Agenciji za lijekove i medicinska sredstva BiH kažu da se u našoj zemlji odobri 20 kliničkih ispitivanja koja se najčešće provode u kliničkim centrima i u bolnicama u Sarajevu, Banjoj Luci, Tuzli i Mostaru.

No, informacije do koje je došao “Avaz” da se pacijentima koji pristanu biti “pokusni kunići” u ispitivanju djelovanja lijekova isplaćuju određena sredstva Nataša Grubiša, direktorica Agencije, nije mogla potvrditi.

Korist pacijenata

– Naknada ispitaniku za učešće u kliničkim ispitivanjima nije dozvoljena. Dozvoljena je samo naknada za putne troškove dolaska u istraživački centar.

– Korist pacijenata je besplatno obavljanje dijagnostičkih procedura i besplatna terapija lijekovima koji su često skupi – kaže Grubiša.

Za razliku od Srbije i Hrvatske, gdje je podatak o broju učesnika u kliničkim ispitivanjima javan, u BiH o tome niko ne želi govoriti. Grubiša tek kaže da odabir pacijenata za testiranje na lijekove najčešće vrši sam istraživač putem direktnog kontakta s pacijentima.

Nemoguće je saznati i koliko najpoznatije svjetske farmaceutske kompanije od finansijskog “kolača” koji za ispitivanja novog lijeka teži više stotina milijardi maraka ostave u BiH.

Neistražene veze

Priče o koristi nekih ljekara koji su u navodnoj sprezi s pojedinim svjetskim industrijama lijekova koje preporučuju svojim pacijentima, pa tako i onima koji se podvrgavaju testiranju u BiH, niko nije do kraja istražio.

Direktorica Agencije za lijekove i medicinska sredstva kao jedini profit navodi onaj koji imaju ustanove u kojima se provode ispitivanja.

– Korist istraživačkih centara je njihovo opremanje od sponzora za potrebe kliničkog ispitivanja, a ta oprema poslije ostaje tom centru – kaže Grubiša.

Pojašnjava da je u BiH najviše ispitivanja odobreno farmaceutskim kućama “F. Hoffman”, “La Roche” i “Pfizer”.

Šta su ovi svjetski poznati proizvođači lijekova ostavili u Kliničkom centru Sarajevo, nismo uspjeli saznati. Naime, na naš upit o kliničkim ispitivanjima, stigao je dopis samo da se sve vrši “u skladu sa zakonom”.

Iako nismo insistirali ni na imenima, preostalu stranicu gusto kucanog teksta, umjesto odgovora na naša pitanja, Jasmina Krehić, predsjednica Etičkog komiteta KCUS-a, “popunila” je pozivajući se na raznorazne deklaracije, kodekse, pa i Hipokratovu zakletvu, a sve, navodno, u cilju zaštite pacijenata na čija prava mi nismo ni atakovali.

Bez kontrole ministarstava

Zanimljivo je da klinička ispitivanja lijekova u BiH ne kontrolira Ministarstvo zdravstva FBiH, za razliku, naprimjer, od Hrvatske i Srbije te drugih evropskih zemalja, gdje je ova oblast u nadležnosti vladinih resornih institucija. No, Grubiša kaže da Agencija za lijekove i medicinska sredstva BiH zajedno sa svojom Komisijom za klinička ispitivanja te etičkim komitetima institucija gdje se vrši ispitivanje na adekvatan način provodi neophodne procedure. Ističe i da su pacijenti zaštićeni od eventualnih neželjenih posljedica, što im je garantirano ugovorom koji potpisuju prije pristupanja testiranju.

Izvor: Avaz.ba