Katastrofalni požari na pijacama i tržnim centrima koji su izbili na različitim lokacijama u proteklih nekoliko godina progutali su milione maraka, vlasnike zavili u crno, a neke od njih poslali i u grob. Samo na području Tuzlanskog kantona u protekle tri godine registrirana su četiri katastrofalna požara na pijacama te u jednom tržnom centru. U dva navrata gorjela je nova pijaca na gradačačkom dijelu Arizone, pijaca između dva entiteta i Brčko Distrikta, dok su u Tuzli gorjele Hametova buvlja pijaca i velika zelena pijaca u centru grada. Štete na pijačnim objektima premašuju desetak miliona maraka, dok još nije procijenjena šteta koja je pričinjena pijačnim prodavačima.

Ljudi su ostali bez igdje ičeg

Požar koji je u noći na nedjelju 14. aprila izbio ponovo na novoj pijaci u Gradačcu uništio je oko 500 prodajnih objekata. Vlasnik pijace Mirzet Mešić ističe kako je njegov otac nakon prvog požara u januaru 2016. godine preminuo u 55. godini i to, kako kaže, poprijeko. – Još se nismo oporavili od te tragedije, a zadesila nas je nova. Utjeha, koliko–toliko, može biti činjenica da su objekti osigurani. Ali kakva je to satisfakcija kada vidite da su ljudi ostali bez igdje ičeg. I sam sam se bavio mišlju da dignem ruke od svega, ali ovi ljudi koji ovdje rade žive od prodaje na pijaci i to je jedino što, faktički, znaju raditi – kaže Mirzet Mešić.

Iako su prošle tri godine od prvog katastrofalnog požara, tačka na cijeli slučaj još nije stavljena. Portparol Kantonalnog tužilaštva TK Admir Arnautović ističe kako su do sada obavljena i dostavljena tri vještačenja i to vještaka elektro i protupožarne struke. – U nalazu vještaka elektrostruke je navedeno da bi uzrok tog požara, najvjerovatnije, mogao biti nepotpuni kratki spoj na samonosivom kablu priključka na jednom objektu unutar pijace, koji je izazvao varničenje i došlo je do požara koji se proširio i na druge objekte. Također, vještaci su u nalazima utvrdili veći broj propusta kod napajanja objekata električnom energijom, ali i drugih propusta kod opterećenja elektromreže, posjedovanja plinskih boca ili drugih rizičnih faktora. Dakle, radi se o propustima i odgovornih lica na pijaci i kod samih korisnika ili vlasnika objekata – navodi Arnautović.

Uviđaj na požarištu izuzetno teško obaviti

Epilog požara na Hametovoj buvljoj pijaci koji je izbio u maju 2017. godine nije obznanjen, dok su pristigla vještačenja za požar koji je progutao Veliku zelenu pijacu u centru Tuzle. Nedim Kurbašić, glavni kantonalni inspektor za zaštitu od požara, zaposlenik MUP-a TK, ističe kako je uviđaj na požarištu izuzetno teško obaviti.

– Prilikom gašenja događa se da mlaz vode pomjera predmete i zbog toga je veoma teško doći do krajnjeg preciznog ishoda. Uvjeti za obavljanje uviđaja su teški, jer se kroz ruke pretresa prah i pepeo, ali činjenica da zbog gašenja požara dolazi do promjene lica mjesta dodatno usložnjava rezultate – kaže Kurbašić.

U BiH, ali ni u zemljama regiona, ne postoji vještak protupožarne struke. Uglavnom nakon požara postupajući tužitelji angažiraju vještake elektrostruke, dok na terenu budu i protupožarni inspektori.

– Pijace su same po sebi specifični objekti, jer na tom prostoru ima velika količina zapaljivih materija. Često raspolažu s improviziranim objektima, koji su jedan uz drugi i kada izbije požar, veoma ga je teško gasiti i kontrolirati. To su objekti izloženi svim mogućim opasnostima od požara. Od prirodnih – udar groma, tehničkih – elektroinstalacije i na kraju ljudskog faktora. U dosadašnjem našem radu, kao protupožarni inspektori, a ne vještaci, nismo ustanovili da je postojala namjera da se izazove požar. Uglavnom se radi o lošim razvodnim uređajima, ali se sve na kraju svodi na ljude. Nije kriva sprava što je izazvala požar, već čovjek koji tu spravu nije na adekvatan način održavao – kaže Kurbašić.

Svako da povede računa o sebi i svojoj robi

Apsolutna sigurnost od požara ne postoji. Govori to i požar u katedrali Notr Dame u Parizu. Naš sagovornik je uvjeren da se u tom objektu vodilo itekako računa o opasnosti od požara, ali da je ipak došlo do njegovog izbijanja.

– Sve to ukazuje da, gdje postoji ljudski i tehnički faktor, može doći do izbijanja požara. Postoji opasnost da će se nešto od tehnike pokvariti ili da će čovjek pogriješiti. Veoma je važno da svako povede računa o sebi i svojoj robi, a potom i o svom prvom susjedu. Ako vi ne želite da sami čuvate svoju imovinu, teško da će vas iko natjerati na to – kaže inspektor Kurbašić.

Osim pijaca koje su gorjele na području TK, u julu 2014. godine je gorio i „Bingov“ hipermarket u Lukavcu. U Mostaru je u maju 2017. godine u potpunosti izgorio hipermarket „Bingo“. Istragom je utvrđeno kako je požar izbio zbog kvara na utičnici od produžnog kabla.

Do temelja je u julu 2016. godine spaljen i tržni centar „Škafa“ u Rakovici kod Sarajeva. Nepunu godinu kasnije vlasnik Škafe Fahrudin Karalić je umro u 50. godini usljed srčanog udara, a preduzeće se nakon požara nikada nije diglo iz pepela.

Obračun švercerskih klanova?!

Dok traju istrage, šire se i špekulacije o uzrocima izbijanja požara na novoj pijaci u Gradačcu. Od izvora bliskih istrazi saznajemo da bi posljednji požar mogao biti posljedica obračuna švercerskih klanova koji se bave uvozom tekstila iz Mađarske.

Vlasnik pijace Mirzet Mešić za „Avaz“ je rekao kako postoji svjedok koji je vidio način na koji je izbio požar, te da postoji snimak s videonadzora. Navodno sve to će biti tretirano u daljnjoj istrazi.

U slučaju Hametove buvlje pijace u Tuzli također se pričalo o umiješanosti tzv. građevinskog lobija, koji je bacio oko na parcelu gdje se nalazi pijaca. No, takve priče nikada nisu potvrđene niti su predmet istrage.

Vatra progutala i fabriku namještaja “Ezam” u Ilijašu

U Ilijašu je u srijedu ujutro izbio požar koji je progutao fabriku namještaja “Ezam”. Povrijeđenih, srećom, nije bilo, ali je materijalna šteta ogromna. Sumnja se da je požar uzrokovala peć, ali za sada nema zvanične potvrde o tome.

Na mjesto događaja odmah su stigle brojne vatrogasne ekipe, a radnici su na vrijeme izašli iz objekta, tako da se, srećom, nikome ništa nije desilo.

Esad Kahrimanović, vlasnik “Ezama”, kazao je da je ipak najvažnije da niko nije nastradao.

– Požar je zahvatio od 6.000 do 7.000 kvadratnih metara. U cijelosti je sve izgorjelo. Život ide dalje… Materijalno se sve može nadoknaditi. Kolika je tačno šteta, znat ćemo tek u narednom periodu – kazao je Kahrimanović.

Prema nekim informacijama, 70 posto štete nastalo je u salonu namještaja njemačke kompanije “Standard”. Firma “Ezam” im iznajmljuje objekt, a ostatak štete pričinjen je u salonu čiji je vlasnik Kahrimanović.

Izvor: avaz.ba