Veliki broj Kalesijaca sa bijelim trakama danas je šetnjom kroz centar grada poslao jasnu poruku, a to je da se nikada neće zaboraviti genocid koji je počinjen u Prijedoru, te je na taj način i obilježen Dan bijelih traka.

Trideset i prvog maja 1992. godine vlasti bosanskih Srba u Prijedoru izdale su naredbu putem lokalnog radija kojom se naređuje nesprskom stanovništvu da obilježi svoje kuće bijelim zastavama ili čaršafima, i da pri izlasku iz kuća stave bijele bijele trake oko rukava. Ovo je bio početak fašističke kampanje istrebljenja u kojoj su provođene masovne egzekucije, silovanja, otvarani koncentracioni logori i činjeni drugi zločini, i čiji je konačni ishod bio uklanjanje 94% bosanskih muslimana (Bošnjaka) i bosanskih katolika (Hrvata) sa teritorije općine Prijedor.

Ovo je bio prvi put od 1939. i nacističkog proglasa po kojem su poljski Jevreji morali nositi bijele trake sa plavom Davidovom zvijezdom oko rukava, da su članovi jedne etničke ili religijske grupe na ovaj način bili obilježeni za istrebljenje.

I članovi Evropske posmatračke misije su posvjedočili da su čak u avgustu 1992. tokom posjete selima oko Prijedora u kojima su živjeli i Srbi i Muslimani vidjeli bijele zastave na muslimanskim kućama da bi se mogle razlikovati od srpskih. Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju je rezultate kampanje progona nesrpskog stanovništa koja je uslijedila uporedio sa genocidom.

Na hiljade ljudi je ubijeno, zatočeno, mučeno, deportovano ili silovano, i Prijedor kao zajednica se promijenio zauvijek.

Općinske vlasti u Prijedoru do današnjeg dana nisu žrtvama ove genocidne kampanje na bilo koji način odali poštu za patnje kroz koje su prošli. Lokalne vlasti odbijaju javno priznati da su zločini počinjeni u Prijedoru, uprkos brojnim presudama međunarodnih i lokalnih sudova.

Prema zvaničnim informacijama, u Prijedoru su srpski zločinci ubili ukupno 3.173 civila, dok je 31.000 ljudi bilo zatočeno u logorima u okolini Prijedora. Od kraja maja do kraja augusta 1992. godine u Prijedoru su ubijena 102 djeteta i 256 žena. Najveći broj ubijenih, tačnije 842, pronađeno je u masovnim grobnicama Tomašica i Jakarina kosa. Ne smijemo zaboraviti slučaj nane Have Tatarević koja je izgubila muža i šest sinova.

Prisutnima se na početku obratio predsjedavajući OV Kalesija Fadil Alić koji se prvo zahvalio što su se Kalesijci odazvali u velikom broju.

-“Ono što mi znamo jeste da se upravo i tamo dogodio genocid. Ovdje smo imali koncentracione logore, ubistva, prognanstva, zatočeništva i sve ono što su obilježja genocida. Danas smo se ovdje okupili da šetnjom pokažemo da mi nismo i da nikada nećemo zaboraviti žrtve genocida u Prijedoru i okolini”, kazao je Alić.

U emotivnom govoru glavni imam MIZ Kalesija Enver ef. Alić kazao je da su Kalesijci na ovaj način pokazali da brinu za bol Prijedorčana koji su u prošlosti preživjeli isto što su i Podrinjci u Srebrenici.

-“Ova bijela traka krije bol neviđenu, ova bijela traka je bijela ali je crnja od crnog mraka, od četničkog mraka, koji su priređivali našim muslimanima i obavezivali ih da nose ove trake, da se predaju, da izravno idu u logore. Dakle, ovim su probrali nas kao nekakvu gamad koju treba istrijebiti a evo hvala Bogu mi našim sjećanjem hoćemo pokazati da ove bijele trake pokazuju koliki je bio četnički mrak u ta doba 1992. godine”, kazao je Enver ef. Alić.

Nakon toga je proučena fatiha šehidima na Centralnom spomen obilježju u Kalesiji, te je jednoglasno poručeno da Kalesijci nikada ne mogu i neće zaboraviti za bol i genocid kojeg su preživjeli Bošnjaci Prijedora.

Direktor BKC-a “Alija Izetbegović” Kalesija i jedan od organizatora ispred Regionalne koordinacije bošnjačkih nevladinih organizacija Sjeveroistočne Bosne se osvrnuo i na negiranje počinjenog genocida u Prijedoru od strane vlasti u RS-u.

-“To je jedan monstruozini, fašistički čin, vlasti u RS-u negiraju genocid, čak šta više, danas sam pročitao tekst novinara Dragana Bursaća koji kaže da su u Trnopolju gdje je bio koncentracioni logor, oni su napravili spomen ozbilježje pripradnicima vojske RS-a. Zamislite da u Aušvicu imate spomenik Hitlerovim vojnicima. Protiv toga se moramo boriti, to je nezamislivo, moramo se boriti protiv zločina”, kazao je Fahrudin Sinanović za NTV.

On je podsjetio i da je prošle godine u Kalesiji obilježen Dan bijelih traka, te da se ove godine odazvao veći broj Kalesijaca. Napomenuo je i da su u organizaciji učestvovala kalesijska udruženja Proaktiva, Korak i Snaga nezavisne žene, te da će danas biti emitovan i film Avde Huseinovića “Prijedorska polja smrti”.