Udruženje žrtava i svjedoka genocida oglasilo se nakon odluke Suda Bosne i Hercegovine da pusti ratnog zločinca Dragoljuba Kunarca da se brani sa slobode poslije odslužene zatvorske kazne u trajanju od 28 godina.

Iz Udruženja su naveli da izražavaju najoštriju osudu i duboko ogorčenje povodom odluke Suda BiH kojem je omogućeno da se u novom postupku za zločine protiv čovječnosti u Foči brani sa slobode.

“Smatramo neprihvatljivim da se osoba koja je pred Haškim tribunalom već odslužila 28-godišnju kaznu za najmonstruoznije zločine silovanja i porobljavanja, a protiv koje je podignuta nova optužnica za ubistva i progon civilnog stanovništva, nađe na slobodi neposredno nakon izručenja”, istakli su iz Udruženja.

Ovakva odluka, ocijenili su, direktno ugrožava dostojanstvo preživjelih žrtava i svjedoka te šalje poruku nesigurnosti onima koji decenijama čekaju potpunu pravdu. Naglasili su kako su zanemarena upozorenja o opasnosti od bjekstva, s obzirom da je Srbija postala utočište za ratne zločince. 

“Ukoliko se desi da presuđeni ratni zločinac pobjegne iz Bosne i Hercegovine, odnosno da utočište potraži u Srbiji, sudije koje su donijele ovakvu odluku trebaju krivično odgovarati. 

Pozivamo nadležne institucije da preispitaju ovu odluku i osiguraju da se postupak protiv Kunarca vodi u uslovima koji garantuju sigurnost žrtava i integritet sudskog postupka. Pravda ne smije biti podređena procesnim olakšicama za počinioce najtežih zločina”, istakli su iz Udruženja žrtava i svjedoka genocida.

Podsjećanja radi, Državni sud nije odredio pritvor Dragoljubu Kunarcu, optuženom za zločine u Foči, kako je danas tražilo Tužilaštvo Bosne i Hercegovine zbog opasnosti od bjekstva i uznemirenja javnosti, već su mu izrečene mjere zabrane, potvrdila je za Detektor njegova advokatica Anja Loga.Loga je također kazala i da je Kunarac pušten na slobodu.

Na ročištu održanom jučer poslije prebacivanja Kunarca iz Njemačke nakon odsluženja 28-godišnje kazne zatvora, na koju ga je osudio Haški tribunal, Tužilaštvo je zatražilo određivanje pritvora, što je Odbrana ocijenila neosnovanim, navodeći da se optuženi nije protivio dolasku u BiH kako bi se suočio s optužbama.

Tužilaštvo je, ukoliko Sud ne bi udovoljio prijedlogu za određivanje pritvora, predložilo određivanje mjera zabrane.

Prema optužnici, Kunarac je u svojstvu komandira specijalne jedinice Vojske Republike Srpske zvane “Žaga”, s drugim uniformisanim i naoružanim pripadnicima “Žagine” jedinice, 27. i 28. jula 1992. s područja sela i zaselaka Kobilja Ravan, Luke i Falovići – Podpeće, u okviru progona, učestvovao u ubistvima najmanje šest osoba, te mučenju i nanošenju snažne fizičke i psihičke patnje zarobljenim civilima, kao i deportaciji civilnog stanovništva bošnjačke nacionalnosti. Prilikom napada na civile bošnjačke nacionalnosti, Kunarac se tereti i da je učestvovao u paljenju kuća i imovine.

Kunarca je Haški tribunal osudio na 28 godina zatvora za više silovanja, te za porobljavanje dvije žene koje je potpuno lišio kontrole nad njihovim životima i prema njima postupao kao prema svom vlasništvu.