U Bosni i Hercegovini tek devet posto stanovništva ima visoku stručnu spremu, dok više od četrdeset posto stanovnika starijih od deset godina ne poznaje ni osnovne vještine rada na računalu.

Ovakav porazan i zabrinjavajući podatak iznesen je na nedavno održanoj sjednici Zajedničkog povjerenstva za ekonomske reforme i razvoj Bosne i Hercegovine, u izvješću koje je bilo posvećeno segmentu razvoja ljudskih resursa kroz sektor obrazovanja.

Ulaganje u istraživanje

Kako bi ovaj evidentan deficit bio bar donekle popravljen idućih godina, tražit će se donošenje žurnih modaliteta preko kojih bi bilo povećano ulaganje u istraživanje, kako na sveučilištima tako i na institutima, a sve u cilju povećanja industrijske konkurentnosti i osnaživanja ekonomskog rasta.

Prioritetne mjere u predstojećem razdoblju trebale bi biti fokusirane na poboljšanje kvalitete javnih financija, rješavanje problema nepostojanja jedinstvenog ekonomskog prostora, povećanje konkurentnosti Bosne i Hercegovine, unapređenje politike iz oblasti predškolskog odgoja, srednjeg stručnog obrazovanja i cjeloživotnog učenja, osiguravanje kvalitetnih, harmoniziranih i pravodobnih statističkih podataka korisnicima, usvajanje nedostajućih strateških dokumenata u sektoru prijevoza, energije i zaštite životne sredine, reforma javne uprave te osiguranje dodatnih izvora financiranja u zdravstvu, zaključeno je na sjednici Zajedničkog povjerenstva za ekonomske reforme i razvoj Bosne i Hercegovine.

Nedavno je Ekonomski institut Sarajevo iznio podatak kako je, između ostalog, uzrok velike stope nezaposlenosti mladih loša kvaliteta obrazovanja, što je uvelike posljedica nedostatka formalnih veza između škola i poslovnog sektora, piše Večernji.ba.