U regiji najviše problema sa žirantima ima BiH, iza nje je Crna Gora, a na trećem mjestu je Makedonija.

Mirna Sadiković prije dva mjeseca obaviještena je da treba platiti 5.000 konvertibilnih maraka (2.500 eura) tuđeg duga Turkish Ziraat banci u Sarajevu. Dužnik je Amila Maslić kojoj je navodno bila žirant za kreditnu karticu.

Ugovor o jemstvu sačinjen je prije jedanaest godina. No, Mirna Sadiković nikada nije čula za osobu kojoj je „dala“ finansijsku garanciju, niti je banka ikad za 11 godina obavijestila nju kao navodnog žiranta da je žirant, niti prilikom izdavanja kartice, niti prilikom podizanja limita dužnici i to u dva navrata.

To je kazala službenicima navedene banke i zatražila dokumentaciju na osnovu koje je kartica izdata.

Uz dokumente, nakon nekoliko dana, dobila je odgovor da je banka radila u skladu sa tadašnjom važećom politikom banke i preporuku Turkish Ziraat banke da izmiri dug, ili da ona pronađe dužnicu Maslić.

‘Falsifikovan potpis’

“Kad sam rekla službenici banke da ne znam dužnicu i da mi je potpis falsifikovan, ona je drsko odgovorila da nije posao banke da utvrđuje jesam li ja bila žirant ili nisam. Kad sam je pitala kako je moguće da mi za 11 godina nikad nisu poslali nikakvu obavijest, iako se ugovor dužnice mijenjao, a limit na kartici povećavao, ona je odgovorila da je krivica moja što ih nisam obavještavala gdje radim i gdje živim za ovih 11 godina kad god sam mijenjala adresu “, kaže Mirna Sadiković, koja je u međuvremenu navedeni slučaj prijavila nadležnoj policiji, ali i Agenciji za bankarstvo Federacije Bosne i Hercegovine koja ima mandat supervizora u bankarskom sektoru.

U Agenciji kažu da su tokom protekle godine dobili tri prijave od strane jemaca da su bili jemci nepoznatim osobama u mikrokreditnim organizacijama, a četiri da su u bankama njihovi potpisi falsifikovani.

Nakon uvida u dokumentaciju konstatovano je da su u svim slučajevima “podnosioci prigovora uredno potpisali kreditnu dokumentaciju”.

S druge strane, u Ministarstvu unutrašnjih poslova Kantona Sarajevo, tokom protekle godine, evidentirano je 12 prijava za nezakonitosti počinjene prilikom dodjele kredita.

U osam slučajeva riječ je o kreditima realizovanim u mikrokreditnim fondacijama, dok su u četiri slučaja u pitanju banke. U svim slučajevima izvještaji o krivičnom djelu proslijeđeni su Kantonalom tužilaštvu Kantona Sarajevo.

Jovica Cvjetković, predsjednik Udruženja za zaštitu žiranata u BiH tvrdi da žiranata koji zapravo nisu bili žiranti, niti poznaju osobe kojima su žiranti u BiH ima mnogo, a da njihov broj nikom nije poznat.

„Kada je riječ o kreditnim karticama i problemima sa lažnim jemstvom u FBiH, najviše je problema sa Turkish Ziraat bank dd, a u Republici Srpskoj sa Novom bankom,“ kazao je Cvijetković i istakao da se nijedna prevara se nije desila bez insajdera – kreditnih službenika.

Pravna pomoć

Uz pravnu pomoć Mirna Sadiković utvrdila je sve manjkavosti dostavljene dokumentacije kao i to da banka nema na osnovu čega da traži da izmiri dug njoj nepoznate osobe.

Njen pravni savjetnik utvrdio je da je Ugovor nemoguće povezati sa izjavom žiranta, gdje se navodi broj prvopomenutog dokumenta, te da su i različiti datumi na njima.

Čak i da su gore navedeni podaci ispravni i da se podudaraju, sam Ugovor za jemstvo za kreditne kartice važi godinu dana.

U Ugovoru koji je banka dostavila stoji da „period važenja Vašeg računa kreditne kartice počinje 1.1. i završava se 31.12. svake godine“.

Da bi se kartica produžila još godinu – što je prema riječima Cvjetkovića najduži period, mora se kontaktirati žirant.

Tim gore po Turkish Ziraat banku, koja je lažnog žiranta kontaktirala nakon 11 godina i tražila da izmiri dug od 5.000 KM (2.500 eura), iako je ugovor dužnice na iznos od 2.000 KM (1.000 eura).

Obavezan aneks ugovora

U odgovoru od Agencije za bankarstvo FBiH stoji da „ukoliko banka zajedno sa glavnim dužnikom mijenja rok ugovora, ili visinu odobrenih sredstava, obavezna je o tome sačiniti aneks ugovora kojeg trebaju potpisati i jemci“.

Turkish Ziraat banka nije se očitovla povodom navedenog slučaja, uprkos nekoliko usmenih i pismenih zahtjeva autorice ovog teksta.

„Imala sam namjeru tužiti banku, ali su mi rekli da ih ne mogu tužiti za zloupotrebu podataka, jer mi je potpis falsifikovan prije 11 godina pa je predmet zastario”, kaže Sadiković.

“S druge strane, ja kao fizičko lice ne mogu unajmiti grafologa da utvrdi falsifikovanje potpisa, jer to na sudu ne bi bio validan nalaz.

Meni jedino preostaje da čekam da me banka tuži (pri tome banka ne podiže tužbu protiv dužnika, nego protiv jemca) te da moj advokat u sudskom postupku traži grafologa (kojeg plaća tuženi) kako bih dokazala da nemam veze sa ovim slučajem.

Ironija je u tome što sam više puta kao novinar pisala priče o prevarenim žirantima, a i sama sam postala žrtva.”

Prema tvrdnji Cvjetkovića, ovakvi slučajevi događaju se jer su istražni organi i bankari uvezani.

„Varaju svoj narod direktno. Najčešće kada se oštećeni obrati policiji tamošnji službenici ga vrate riječima: ‘Šta ti je to, nije ti to ništa’. Urade to bez istrage. Dešavali su se slučajevi lažnih žiranata kojima na sudu bude presuđeno da moraju banci platiti dug na kontu lažnih mjenica,“ kazao je Cvjetković, naglašavajući da u slučajevima poput navedenog, vrlo često ljudi ne odreaguju na rješenja i ona postanu pravosnažna.

Udruženje posjeduje dokaze da je 50 posto tužbi banaka i mikrokreditnih organizacija zapravo na osnovu nevalidne dokumentacije, kao i da u regionu najviše problema sa žirantima ima BiH, iza nje je Crna Gora, a na trećem mjestu je Makedonija.

Prevarenih žiranata 200.000

U Agenciji za bankarstvo RS-sa kažu da treba imati u vidu da Agencija nije inspekcijski organ koji je dužan da po zahtjevu stranaka, odnosno korisnika usluga banaka, vrši pojedinačnu kontrolu poslovnih banaka.

Odnosi klijenata, odnosno korisnika finansijskih ugovora, regulišu se ugovorima a na osnovu Zakona o obligacionim odnosima, u kojima se obavezno navodi i nadležni organ za rješavanje sporova.

U BiH je oko 200.000 prevarenih žiranata, koji su otplatili, otplaćuju ili trebaju otplaćivati kredite na osnovu sudskih presuda. Prema podacima Udruženja za zaštitu žiranata u BiH, tuđe kredite otplatilo je više od 80.000 ljudi.

Na području FBiH u prvih devet mjeseci prošle godine evidentirano je više od 20.000 prevarenih žiranata koji otplaćuju tuđi kredit. Prema istom izvoru, na području RS ima više od 100.000 prevarenih žiranata.

U RS-u je više od 150 miliona KM (75 miliona eura) aktivirano pod hipotekom, što znači da je 10.000 prostora i porodica u pitanju, dok je u Federaciji BiH taj isnos veći za oko 50 posto.

Izvor: Al Jazeera