Facebook i Twitter stvaraju generaciju ljudi opsjednutih samima sobom, upozoravaju naučnici.

Ova populacija ima kratak raspon pozornosti i konstantnu dječju želju za povratnim informacijama o njihovom djelovanju, ističu. Neprestan boravak na društvenim mrežama često rezultira krizom identiteta korisnika koji nerijetko traže pažnju drugih poput djeteta koji viče “mama, mama, vidi šta sam napravio”. Profesor farmakologije sa Univerziteta Oxford, Baroness Greenfield smatra da porast internet prijateljstava, kao i česta upotreba kompjuterskih igrica, mogu itekako uticati na rad mozga. Posljedice toga su smanjena koncentracija, potreba za instantnim divljenjem i loša neverbalna komunikacija, poput nesposobnosti gledanja u oči sagovorniku tokom razgovora.

Najviše me zabrinjava banalnost koju ljudi dijele na Twitteru. Zašto bi ikoga zanimalo šta je neko jeo za doručak? To me podsjeća na malo dijete koje govori: “Pogledaj mama, ja doručkujem!” To je kao da su u nekoj vrsti krize identiteta. Na neki način, to njihov mozak drži u svojevrsnoj prošlosti, kao da su zapeli u vremenu – objašnjava Greenfield, navodi 24sata.

Korisnici Facebooka kao da žele postati “mali celebrityji”, koji žele da ih drugi gledaju i da im se dive svakodnevno, pojašnjava. Oni rade ono što je karakteristično i vrijedno za Facebook jer, jedini način na koji sebe mogu definisati je po onome što ljudi znaju o njima.

To je kao da ljudi žive u svijetu koji nije pravi, već svijet u kojem se “računa” samo ono što drugi ljudi misle o njima, a manje je bitno što sami misle o sebi – dodao je.

Zamislite kakve bi bile društvene posljedice ako bi se ljudi više brinuli o tome što drugi misle nego što sami misle o sebi, zaključio je Greenfield.