Često postoje nedoumice oko toga šta ulazi u bračnu stečevinu, te činjenice da mnogi poistovjećuju postupak razvoda braka sa postupkom podjele bračne stečevine iako su to potpuno dva odvojena postupka, piše advokatica Lejla Hrvačić u svom tekstu o postupku bračne stečevine. Tekst advokatice Hrvačić prenosim u nastavku:

U ovom članku bi se dotakla teme razvoda braka i prije svega želim istaći da se je postupka razvoda braka potpuno odvojen od postupka podjele bračne stečevine i jedno sa drugim nisu uopće u zavisnoj vezi. Znači radi se o dva odvojena parnična postupka koji se vode neovisno jedan o drugom.

Postupak razvoda braka

Postupak razvoda braka se može pokrenuti sa tužbom radi razvoda braka ukoliko postoji spor i neslaganje oko samog razvoda i oko pitanja povjeravanja mldb. djeteta na staranje ili visine alimentacije. Ukoliko su oba bračna partnera saglasna oko svih navedenih pitanja podnosi se zahtjev za sporazumni razvod braka. Važno je napomenuti da ukoliko su bračni partneri u toku trajanja bračne zajednice
stekli malodobnu djecu prije pokretanja postupka razvoda braka neophodno je provesti postupak posredovanja.

U praksi ukoliko su roditelji usaglašeni oko pitanja kome će biti dodjeljeno starateljstvo i pitanja visine alimentacije postupak razvoda braka se okon ča jako brzo, ali ono što predstavlja problem jeste kada parnične stranke nisu postogle dogovor. U slučaju postojanja neslaganja oko navedenih pitanja postupak postaje kompleksniji pogotovo ako oba bračna supružnika žele da imaju starateljstvo nad djetetom jer se tada po potrebi mora angažovati i vještak odgovarajuće struke.

Postupak diobe bračne stečevine

Ovo pravno pitanje regulisano je odredbom člana 251., 252. i 253. Porodičnog zakona F BiH.

Bračnu stečevinu čini imovina koju su bračni partneri stekli radom za vrijeme trajanja bračne zajednice, kao i prihodi iz te imovine. Također i pokloni koji su učinjeni za vrijeme trajanja bračne zajednice spadaju u bračnu stečevinu sa izuzetkom samo ukoliko se iz namjene poklona ili iz okolnosti može zaključiti da je poklonodavac želio učiniti poklon samo jednom bračnom partneru. Svi dobitci od igara na sreću ili intelektualnog vlasništva također spadaju u bračnu stečevinu.

Tužba radi podjele bračne stečevine može se podnijeti i prilikom, ali i nakon podnošenja tužbe radi razvoda braka sa napomenom da su ovo dva odvojena postupka neovisna jedan o drugom. Pitanje bračne ili vanbračne stečevine može se urediti u toku trajanje bračne ili vanbračne zajednice sa Ugovorom o podjeli bračne ili vanbračne stečevine koji mora biti u formi notarski obrađenog ugovora kako bi bilo validan.

Ukoliko je u zemljišnim knjigama upisan kao vlasnik stečevine jedan bračni partner drugi bračni partner može zahtjevati ispravku upisa u skladu sa Zakonom o zemljišnim knjigama F BiH. Često se dešava u praksi da kada se dođe do spora oko podjele bračne stečevine obično se pokušava dokazati da je jedan bračni supružnik imao veći doprinos nego druga strana i obično su to muževi koji su radno anagažovani, a žene nezaposlene. I odmah bi se ogradila u smislu da to što je jedan bračni pratner u toku trajanja bračne zajednice bio nezaposlen nema bilo kakvog bitnijeg uticaja kod podjele bračne stečevine. Također udjel u pravnom licu koji je koji je stečen za vrijeme trajanja bračne zajednice ili ako potiče iz imovine stečene za vrijeme trajanja iste predstavlja bračnu stečevinu.

Bračni partneri su suvlasnici sa jednakim suvlasničkim udjelom nad imovinom koja
predstavlja bračne stečevinu.

Važno se dotaći i vanbračne stečevine i navesti da je vanbračna zajednica izjednačena sa bračnom zajednicom s time da je Porodičnim zakonom F BiH propisno da je vanbračna zajednica zajednica života žene i muškarca koji nisu u braku ili vanbračnoj zajednici sa drugom osobom koja traje najmanje 3 godine ili kraće ako je u njoj rođeno dijete. Imovina koju su za vrijeme trajanja vanbračne zajednice stekli vanbračni partneri, a koja ispunjava naprijed navedeno smatra se njihovom vanbračnom stečevinom.