30. oktobra 1992. godine, prestalo je kucati srce Hajrudina Mešića, u narodu poznatog kapetana Hajre, jednog od najvećih sinova koje je Bosna i Hercegovina ikada imala.

Bio je to 30. oktobar 1992. godine kada su se borci Hajre kapetana pokušali spojiti sa jedinicama u opkoljenoj Kamenici i drugim jedinicama iz Srebrenice. Akcija je tekla po planu, jedinice Hajre kapetana bile su nadomak cilja, ali…

U eksploziji granate u rejonu Nezuka, jedan geler pogodio je Hajru kapetana u leđa i ubio. Uslijedio je šok, očaj, bol, panika… Akcija je zaustavljena, a jedinice Armije R BiH nikada se više nisu uspjele spojiti sa srebreničkim jedinicama i tako spriječiti pripremljeni genocid, koji će horde Radovana Karadžića i Ratka Mladića realizirati u julu 1995. godine.

Nakon pogibije Hajre kapetana, brigada koju je oformio i koja je nosila naziv Prva teočanska, preimenovana je u 255. brdsku brigadu “Hajrudin Mešić”, koja će kasnije postati i slavna.

Njegovi saborci ispričali su kako je Hajro kapetan, dan prije pogibije, pjevao pjesmu o Zmaju od Bosne, a zbog neviđene hrabrotsti i odanosti zemlji Bosni za života je stekao ime Zmaja od Majevice.

Hajrudin Mešić pogijuo je u plemenitoj misiji, pokušavajući otvoriti koridor prema Srebrenici, kako bi pomogao opkloljenom i napaćenom narodu Kamenice, koji je mjesecima umirao od gladi i svakodnevnog žestokog granatiranja. Tog 30. oktobra 1992. godine Bosna i Hercegovina je ostala bez jednog od najvećih svojih sinova.

Rođen je 1. januara 1959. godine u Srednjoj Trnovi kod Ugljevika. Osmogodišnju školu završio je u Srednjoj i Donjoj Trnovi. Po završetku osnovne škole pohađao je i završio podoficirsku školu JNA u Sarajevu.

Tokom službe u JNA, završio je vojnu akademiju JNA u Beogradu i dobio čin kapetana. Prije agresije na BiH bio je komandir CJB Ugljevik. Nakon što su okupirani Bijeljina i Zvornik, organizovao je Teritorijalnu odbranu, a bio je prvi komandant 1. teočanske brigade.

Dobitnik je najvišeg priznanja Zlatni ljiljan i policijskog odlikovanja Medalje za hrabrost.

Posthumno je odlikovan Ordenom heroja oslobodilačkog rata i unaprijeđen u čin brigadnog generala.