Prvi put vlast u TK zajedno sa predstavnicima osnovnih i srednjih škola, Univerziteta u Tuzli, Privredne i Obrtničke komore, Pedagoškog zavoda i privrednicima u TK, danas su razgovarali o prilagođavanju upisne politike u školama potrebama privrede u kantonu. Jedan od korjena problema detektovan je već u osnovnim školama, a kako je pojasnio resorni ministar i sami predstavnici Aktiva direktora u današnjoj raspravi uvidjeli su problem nedostatka profesionalne orijentacije.

„Smatram da bismo trebali imati jedan kvalitetniji način da utvrdimo kakvi su to afiniteti djece u osnovnim školama, kako bismo kasnije  usmjerili to dijete u onom što njega zanima i u oblast u kojem on može dati najviše“, kazao je Zlatan Muratović, ministar obrazovanja TK.

Ove školske godine u srednje škole na području kantona upisano je čak 9.000 učenika manje nego prije 10 godina, zbog čega je važnost diskusije oko stanja u obrazovnom sistemu daleko veća. U konačnici, škole u našem kantonu proizvode kadrove koji nemaju izglednu budućnost kada je u pitanju zapošljavanje, dok se mnogobrojna privredna društva iz godine u godinu suočavaju sa nedostatkom kadrova.

“Moramo strateški početi voditi računa o obrazovanju. Morali smo to raditi i do sada, ali ovo je već sada nešto što izaziva posebnu pažnju kako Vlade TK tako i Skupštine, a općenito i šire lokalne zajednice. Fenomen ili problem medicinskih škola i ove godine će biti aktuelan, želimo to staviti na znanje svima, da ćemo u budućnosti korigovati taj odnos naspram upisne politike kako u srednje tako i na fakultete“, poručuje Midhat Čaušević, predsjednik skupštinske Komisije za obrazovanje.

Djeca u ovom trenutku, uglavnom,  ne žele upisivati ona zanimanja koja su potrebna na tržištu rada, a veliku ulogu u izboru budućeg zanimanja nose i sami roditelji, zbog čega se pojavio nesrazmjer potreba tržišta rada i privrede. No, ova situacija se ne može promijeniti preko noći, svjesni su te činjenice svi učesnici današnje sjednice, ali jednostavna rješenja postoje.

„ Ako neki privrednik kaže da mu treba varioc, neka kaže da će biti spreman da ga stipendira zajendo s Vladom. Da kažemo, ko upiše dijete za varioca, zidara, tesara da će imati određenu stipendiju. I hajmo ga stipendirati i kada bude na praksi. Znači, dajemo privredniku mogućnost da sebi pripremi radnika za stalno uposlenje“, kazao je Nedred Kikanović, direktor Privredne komore TK.

Upravo to je svrha Reformske agende, no plan koji će zadovoljiti sve podjednako ne može se realizirati, ali svako može dati svoj doprinos da nam uz zajedničku podršku i saradnju, ali prije svega razumijevanje ipak bude bolje, poručeno je danas.

„Kuhar je najtraženije zanimanje na svijetu, a mi imamo problem da nam se djeca ne upisuju za kuhare. Imamo problem da nam se djeca ne upisuju za slastičare, a bombarduju nas televizije i danas imate 30 programa koji rade samo te stvari. Jednostavno moramo počet na jedan drugačiji način priču i filozofiju okrenuti da djeca shvate da se od tih zanimanja fino živi. Zašto imamo toliki pritisak na Medicinsku školu. Zato što je neko prosuo priču da se od toga fino živi, da se može ići u Njemačku“, kazao je Abdurahman Hadžiavdić, sekretar Obrtničke komore TK

Upravo iz ovog razloga najveću važnost treba usmjeriti na školovanje kadrova koji imaju budućnost u domaćoj privredi i koje zaposlenje sigurno čeka odmah nakon školovanja. Mnogobrojni su primjeri učenika srednjih škola koji su ostvarili dobre rezultate u ne tako zvučnim zanimanjima kao što je medicinska struka, a danas imaju posao u našoj zemlji.

rtvslon.ba