Nakon kiše dolazi duga, a sa dugom i puževi. 🙂

Tokom kišnih dana, kojih je na pretek u proljeće, često možemo sresti sakupljače puževa pored puta ili na nekoj livadi. Sezona sakupljanja puževa kreće u aprilu i traje do jula, u zavisnosti od aktuelnih temperatura, a mogu se pronaći na područjima gdje ima vlage.  

Puževi nakon kiše kreću u potragu za hranom, a kako smo saznali od Nermina Hamzića iz Miljanovaca, kod koga se vrši otkup, prošle godine u toku sezone otkupio je 3 tone puževa.

Prošle godine otkupna cijena bila je 1.40 KM/kg, dok je ove godine cijena porasla i iznosi 1.50 KM/kg.

Prema riječima Nermina Hamzića, najviše sakupljača puževa dolazi iz kalesijskog naselja Vukovije i živiničkih naselja Repuh i Tupković. Dešava se i da je u ovaj posao uključena cijela porodica, kojoj sakupljanje i prodaja puževa dobro dođe kao dodatni izvor prihoda. Spomenuo je da su prošle godine majka i kćerka iz Kalesije skupile 500 kg puža.

Na koje tržište se izvoze puževi iz Kalesije?

Upotreba puževa u ljudskoj ishrani počela je još u prahistoriji. 

Danas se puževi najviše jedu u Francuskoj, Portugalu, Španiji, Italiji, SAD-u i zemljama Sjeverne Afrike. U regionu, najveći proizvođač i konzument je Hrvatska. U Francuskoj je puž pravi delikates i hrana koju ćete skupo platiti i restoranima.

Bosanskohercegovačka kuhinja nije blagonaklona ka upotrebi puža u prehrani, pa kako kaže Hamzić, kada je u pitanju otkup firme u kojoj je posrednik, sve se izvozi u inostranstvo, odnosno u Italiju i Grčku.

Firma Rubus iz Sapne je prošle godine iz Federacije Bosne i Hercegovine na tržište Italije i Grčke izvezla 300 tona puža.

Osim u ishrani, puževi se koriste i u kozmetičke svrhe. Kozmetika sa sastojkom puževe sluzi apsolutni je hit, a kako tvrde pojedini proizvođači, briše bore i ožiljke sa lica.

Također, puževe možete i uzgajati, a koliko je to dobra i isplativa ideja, procijenite sami.