Općina Kalesija u svom sastavu broji 22. mjesne zajednice. Smještena je u Tuzlanskom kantonu u sjeveroistočnoj BiH. Osim što je bogata prirodnim potencijalima i istaknutim kulturno-historijskim znamenitostima Kalesija je prvi oslobođeni i odbranjeni grad u BiH. Na ovom području dominira poljoprivredna proizvodnja, bogato Sprečko polje koje je prirodno bogatstvo naše općine. Stanovništvo se uglavnom bavi poljoprivredom.

Prema popisu stanovništva iz 1991. godine u Kalesiji je živjelo 41.809 stanovnika, a prema posljednjem popisu koji je rađen 2013. godine taj broj je 33.053, navedeno je u dostavljenim podacima NEON Televiziji od Agencije za statistiku BiH.

Brojke u popisu iz 1991. i 2013. godine su veoma slične, razlika je u 8.756 stanovnika. Naime, 8.756 stanovnika više je živjelo 1991. u odnosi na period iz 2013. godine. S tim da su u predagresijskom periodu Kalesiji pripadala i naselja: Borogovo, Caparde, Hajvazi, Kosovača, Kulina, Kusonje, Mahala, Matkovac, Rakino Brdo, Sajtovići, Šeher, Viličevići, te sadašnja općina Osmaci (ukupan broj stanovnika iz ovih naselja je 6.091). Kada oduzmemo broj stanovnika iz navedenih naselja koja nisu više u sastavu naše općine i dodajući broj rođenih, te doseljenika, zatim napravimo poređenje iz ova dva navedena popisa stanovništa dolazimo do slične brojke koju imamo danas. Po pitanju statističkih podataka Kalesija za sada ne bilježi veliki pad broja ljudi koji ovdje žive. Odnosno, nije primjećena negativna stopa promjene broja stanovnika.

Ono što je zabrinjavajuće jeste iseljavanje i taj trend može uticati da Kalesija gubi stanovništvo, te bi za koju godinu mogli bi imati mnogo manje ljudi koji ovdje žive i privređuju.

Osim iseljavanja, brojni su i drugi faktori koji u budućnosti mogu uticati da u našoj općini živi manje ljudi. Već je to u jednu ruku i primjetno, jer ulice su prazne, firme se ne otvaraju, a mnogi čekaju u redu za bolje sutra.

Od 2013. godine do danas treba uzeti u obzir da statistički podaci nisu u potpunosti relevantni s obzirom da je dosta građana otišlo iz Kalesije.

UBACITI TABELU

Ako analiziramo demografsku strukturu stanovništva, pad nataliteta, stopu smrtnosti, odlazak, općinu kao jednu od manje razvijenih u budućnosti nećemo imati šta ponuditi.

Jedina uzdanica su mladi ljudi koji mogu promijeniti stanje na bolje. Međutim, koliko im se (ne)daje šansa da napreduju i pokažu svoje potencijale. Taj problem evidentan je unazad 20. godina, postao je rupa bez dna o kojoj se godinama govori, a ništa ne poduzima i ne pronalazi rješenje.

Umjesto da se djeca rađaju, mladi zapošljavaju i pruži prilika da se usavršavaju, općina i država razvijaju u ekonomskom i privrednom sektoru, dobijamo pasivne posmatrače, mlade koji čekaju u redu za vizu i bolju budućnost.

Toliko smo se ukorjenili u koruptivni sistem, cirkusnu politiku i njene vođe da nam je postalo neprimjetno stanovništvo koje odlazi. Dok nam oni ne postanu prioritet u BiH ćemo imati sve manje obrazovanih, kvalifikovanih osoba, a naredni popis stanovništva će sigurno imati još negativniju konotaciju.

U periodu od 2013. godine do danas, na osnovu podataka iz mjesnih zajednica, lokalnih vlasti, nevladinih organizacija, socijalnih službi, Medžlisa IZ i terenskih saradnika, BiH napustilo oko 400.000 građana.

Prema podacima Unije za održivi povratak i integracije BiH, u prvih šest mjeseci 2021. našu zemlju napustilo je oko 81.000 osoba.