Rijasetov web portal dobio je kopiju pisma koje je jedna Bošnjakinja iz Austrije poslala ministru obrazovanja i nauke Kantona Sarajevo, a u kojem ona svoj doprinos raspravi oko statusa vjeronauke daje na primjeru svog iskustva školovanja i rada u Austriji.

-Poštovani g. ministre,

Ne želim kritikovati ni vas niti Vaše postupke vezane za tretiranje vjeronauke u školama Kantona Sarajevo. Vi sami najbolje znate gdje ste sve pogriješili.

Želim, g. ministre, da vam ukratko predočim kako se predmet “vjeronauka” tretira u Austriji, zemlji u kojoj sam završila osnovnu i srednju školu, a i sama danas radim u jednoj privatnoj školskoj ustanovi.

1. U slučaju da ne želite da vaše dijete pohađa časove vjeronauke u školi, kao roditelj ste dužni da vaše dijete u određenom roku na početku školske godine ODJAVITE sa vjeronauke. Da, tačno ste pročitali, da odjavite, što znači da će dijete automatski pohađati ovu nastavu ako ne bude odjavljeno.

2. Oni učenici, koji se odjave i ne pohađaju vjeronauku, ne pohađaju nikakav alternativni predmet. U slučaju da je vjeronauka na početku nastave, tim učenicima nastava počinje tek drugi čas. Isto važi i za zadnji čas – učenici koji ne pohađaju vjeronauku mogu jedan čas ranije ići kući. A ako je čas vjeronauke negdje u sredini, onda ti učenici imaju slobodan čas, i ovisno o starosnoj dobi, oni su pod nadzorom učitelja/nastavnika ili ne, a mogu i da prisustvuju času vjeronauke bilo koje vjeroispovijesti, da aktivno participiraju u diskusijama ili da se sami tiho nečim pozabave (čitaju, rade zadaću, ponavljaju gradivo itd.).

3. Predmet “vjeronauka” se u školskim svjedočanstvima navodi na prvom mjestu, prije njemačkog jezika i ostalih predmeta.

4. U Austriji je sasvim normalno da učenik maturira iz predmeta “vjeronauka” kao izbornog predmeta pored onih obaveznih predmeta koji su sastavni dio diplomskog ispita.

5. U Austriji prosjek ocjena nije bitan. Jer šta vrijedi jednom učeniku koji upisuje neku tehničku školu prosjek 4, ako iz matematike ima 2, ali zato iz muzičkog, fizičkog, i npr. likovnog 5 i time „izvuče prosjek”? Obratno, šta vrijedi isti uspjeh učeniku koji upisuje muzičku školu, a iz muzičkog ima 2, ali zato iz matematike 5? Da li će mu ta matematika biti od koristi u daljem obrazovanju? I da li taj učenik sa svojom dvojkom iz muzičkog ima osnovno muzičko obrazovanje? Mislim, g. ministre, da morate poraditi na otklanjanju ove vrste nepravde. Uz to bi me interesovalo sljedeće: Kako se u BiH postupa sa učenicima koji imaju isti prosjek, a ne mogu biti svi primljeni na dalje školovanje?

6. Kad znam sve ovo gore navedeno, čini mi se pomalo licemjeran taj dopis (koje već vrste) OSCE-a od prije nekoliko godina u kojem se traži da se iznađe rješenje kako ne bi dolazilo do diskriminacije djece koja ne pohađaju vjeronauku, te da im se obezbijedi „alternativni predmet”.

Eh da ne zaboravim još jedno sedmo: Možete li zamisliti učenika čije svjedočanstvo počinje sa ocjenama: vjeronauka 3, njemački 5, engleski 5, francuski 5… a onda se redaju još poneke četvorke i trojke, pa i dvojke? Desilo se meni školske 1996./97. Toliko o “izvlačenju” prosjeka pomoću vjeronauke.

S poštovanjem,

Vildana Ibrahimović

P.S.: Ne mogu a da vas ne upitam nešto što nema direktne veze sa ovim gore. I vi ste, ministre, za multietničko društvo, ako se ne varam. Multietičnost je raznolikost. Zašto je onda toliko strašno da djeca primijete da su drugačija ako idu na ovu ili onu vjeronauku ili pak ne idu ni na jednu? Otkuda ideja da moramo biti svi isti?

rijaset.ba