U Novom Pazaru je održana Osnivačka skupština Bošnjačke akademije nauka i umjetnosti na kojoj su usvojeni neophodni dokumenti za osnivanje i početak rada: Platforma za osnivanje Bošnjačke akademija nauka, Odluka o osnivanju Akademije, Statut Akademije i izabrano je rukovodstvo i organi Bošnjačke akademije nauka i umjetnosti.

Osnivačkom skupštinom, održanoj na Internacionalnom univerzitetu u Novom Pazaru 09. 06. 2011. godine, predsjedavao je predsjednik Inicijativnog odbora za osnivanje Bošnjačke akademije nauka i umjetnosti muftija Muamer ef. Zukorlić.

Za predsjednika Bošnjačke akademije nauka i umjetnosti (BANU) jednoglasno je izabran prof. dr. Ferid Muhić, a za potpredsjednike Bošnjačke akademije nauka i umjetnosti izabrani su prof. dr. Dževad Jahić i prof. dr. Lamija Hadžiosmanović. Predsjednik Senata Bošnjačke akademije nauka i umjetnosti je reisu-l-ulema prof. dr. Mustafa Cerić, a u Senatu Akademije još su izabrani: prof. dr. Ferid Muhić, prof. dr. Dževad Jahić, prof. dr. Lamija Hadžiosmanović, muftija Muamer ef. Zukorlić, prof. dr. Muhamed Filipović, prof. dr. Ejup Ganić, književnik Nedžad Ibrišimović i prof. dr. Mevlud Dudić.

Nadzorni odbor BANU čine: prof. dr. Ismail Čekić – predsjednik, prof. dr. Šerbo Rastoder i prof. dr. Ibrahim Pašić, članovi.

Predsjednik Suda časti Bošnjačke akademije je prof. dr. Omer Nakičević, a članovi su prof. dr. Hasnija Muratagić Tuna i akademski slikar Mehmed Slezović.

Generalni sekretar Bošnjačke akademije nauka i umjetnosti je muftija Muamer ef. Zukorlić.

Bošnjačka akademija nauka i umjetnosti imat će sjedište u Sarajevu i odjeljenje u Novom Pazaru.

Utemeljivači BANU-a su:

1. prof. dr. Ferid Muhić,

2. prof. dr. Mustafa Cerić,

3. muftija Muamer ef. Zukorlić,

4. prof. dr. Dževad Jahić,

5. prof. dr. Muhamed Filipović,

6. prof. dr. Lamija Hadžiosmanović,

7. prof. dr. Đenana Buturović,

8. prof. dr. Ibrahim Pašić,

9. prof. dr. Omer Nakičević,

10. prof. dr. Ismail Čekić,

11. prof. dr. Džemaludin Latić,

12. književnik Alija Džogović,

13. prof. dr. Šerbo Rastoder,

14. akademski slikar Mehmed Slezović,

15. prof. dr. Hasnija Muratagić – Tuna,

16. prof. dr. Ejup Ganić,

17. književnik Nedžad Ibrišimović,

18. prof. dr. Omer Ibrahimagić,

19. akademski slikar Muradin Dino Trtovac,

20. prof. Ervin Sinanović ,

21. ekonomista Haris Hromić.

Nakon završetka Osnivačke skupštine i izbora rukovodstva i organa Bošnjačke akademije nauka i umjetnosti velikom broju prisutnih na Internacionalnom univerzitetu u Novom Pazaru obratili su se muftija Muamer ef. Zukorlić, kao predsjednik Inicijativnog odbora, akademik Muhamed Filipović, predsjednik Bošnjačke akademije prof. dr. Ferid Muhić i reisu-l-ulema dr. Mustafa ef. Cerić konstatirajući da osnivanje Bošnjačke akademije nauka i umjetnosti ima historijski značaj u afirmaciji nacionalnog identiteta bošnjačkog naroda, njegove tradicije i naučnih, kulturnih i umjetničkih dostignuća.

Događaj povijesnog značaja

Muftija Zukorlić čestitajući svim prisutnim osnivanje Bošnjačke akademije nauka i umjetnosti nazvao je dan osnivanja Akademije “istorijskim danom za bošnjačku naciju u cjelini”, ističući da je to najveća je radost za Bošnjake, ali bi trebalo da bude i za Srbe, Hrvate, Crnogorce, Albance, zato što će Akademija uvijek biti na strani dobra, kako za Bošnjake, tako i za narod koji živi sa bošnjačkim. Muftija je izrazio čvrsto uvjerenje da se osnivanjem Bošnjačke akademije realizira težnja Bošnjaka da dobiju važan stup opstanka, očuvanja identiteta i afirmacije svojih vrijednosti i identiteta, naglasivši da su Bošnjaci pokazali intelektualnu snagu svoga naroda. Jednoglasna podrška predsjedniku Bošnjačke akademije nauka i umjetnosti dr. Feridu Muhiću, prema riječima muftije Zukorlića, pokazatelj je da novoosnovana Akademija nije konkurencija sličnim akademijama, a osnivači Bošnjačke akademije nauka i umjetnosti smatraju ANUBiH partnerskom institucijom, ali i sve druge koje budu željele saradnju sa BANU-om.

“Danas možete stati iza veoma pametnih ljudi koji će vas voditi putem tradicionalnih vrijednosti, u skladu sa našim nacionalnim, ali i evropskim izazovima”, kazao je, između ostalog, muftija Zukorlić.

Akademik Muhamed Filipović osnivanje Bošnjačke akademije nauka i umjetnosti je označio važnim događajem u afirmaciji bošnjačkog identiteta, koji je bošnjačkom narodu bio oduziman, „bili smo definirani kao vjerska grupa, etnička zajednica, ne­opredijeljeni, u predvorju… Dokazali smo da možemo izdržati nevjerovatne stvari. Posebno u posljednjem ratu. Sada treba da dokažemo da smo sposobni da stvaramo na nivou koji je u svijetu prepoznat i priznat. Istina, nama pojedinci priznaju te kvalitete, ali nam ne priznaju vladajuće strukture politike i intelektualnih oligarhija, koje su u službi snaga kojima mi smetamo. Smeta im to što na Balkanu postoji grupa muslimana. Ova akademija bit će akademija nauke i nije ni protiv koga. Ona je za sve što je dobro, što je napredak, duhovna vrijednost i moralni dignitet. Vrlo brzo će se to pokazati”, kazao je akademik Filipović.

Reisu-l-ulema dr. Mustafa Cerić rekao je da će Bošnjačka akademija nauka i umjetnosti uskoro biti inaugurirana u Sarajevu i promovirana i u Skoplju, Zagrebu, Čikagu, Sidneju, Oslu i drugim područjima gdje žive Bošnjaci, ali i da ova akademija pruža ruku saradnje albanskoj akademiji i Srpskoj akademiji nauka i umjetnosti i Hrvatskoj akademiji pod uslovom da nauče “kako se Bošnjaci zovu i gdje im je domovina”.

– Zato otac srpske nacije, kada govori o Bošnjacima, kaže da smo mi muslimani pod imenom Bošnjaka. Nadam se da će nas Ćosić čuti odavde iz Novog Pazara. Gospodine Ćosiću, mi smo Bošnjaci. Dobro upamti i dobro zapiši, jer kada se bude pisao treći memo­randum SANU-a, neće se moći pisati dok se ne pročita naša deklaracija BANU-a, kazao je reisu-l-ulema dr. Cerić.

Reisu-l-ulema se osvrnuo na izjavu predsjednika Srbije Borisa Tadića, koji je “u Briselu imao potrebu da kaže da se brine za Hrvate u BiH” kazavši da se predsjednik Srbije brine za svoje građane u Novom Pazaru.

– Akademija je mjesto gdje ćemo okupljati Bošnjake i biti na jednom mjestu, kao jedno tijelo i je­dna duša, i braniti se i odbraniti od svih napada i biti svjesni svoje samobitnosti i svog prava na Balkanu. Mi imamo samo jedan zahtjev, a to je da hoćemo da imamo sve što imaju svi narodi na Balkanu i u Evropi, istakao je reisu-l-ulema dr. Cerić.

Takaođer reisu-l-ulema je ukazao na činjenicu da je Bošnjak da­nas objektivan samo kada je protiv sebe i kada ne želi govoriti o svojoj naciji, jer se boji da će biti proglašen nacionalistom. Isto tako, bošnjački intelektualac je dobar samo onda kada želi pljuvati na svoju vjeru i narod i stidi ga se.

Reisu-l-ulema je kazao da Bošnjaci trebaju nastaviti graditi svoje institucije, između ostalog, formirati fondaciju koja treba imati svoje mjesto u Ujedinjenim narodima koja će u svojstvu nevladine organizacije „pratiti šta se o nama govori u Savjetu bezbjednosti i drugim institucijama”. Reisu-l-ulema je ukazao na podvale koje se Bošnjacima plasiraju, ističući da mediji u Sarajevu prepisuju ono što objavljuju beogradski novinari.

Predsjednik Bošnjačke akademije nauka i umjetnosti Ferid Muhić kazao je da je “osim genocida u Srebrenici nad Bošnjacima izvršen i duhovni genocid, pa su bili bez imena i jezika”.

rijaset.ba