Ishrana djece od rođenja do polaska u školu jedno je od najvažnijih perioda na koje roditelji mogu uticati da bi svojoj djeci osigurali zdrav i sretan početak života. U tom periodu tijelo i mozak djeteta razvijaju se nevjerovatnom brzinom, a ono što jedu postaje temelj za njihov rast, imunitet i kognitivne sposobnosti. Nutricionistica Semira Karijašević za vas je pripremila korisne savjete i objašnjenja kako pravilno pristupiti ishrani u ovim ključnim godinama, bez stresa i previše komplikacija. Jer, hrana nije samo gorivo, ona je graditelj zdravlja i energije za svaki novi korak vašeg mališana. Hajde da zajedno otkrijemo šta je zaista bitno u ovom važnom periodu razvoja i kako kroz jednostavne, ali pametne izbore pomoći djeci da odrastu snažni, radoznali i veseli. Zašto je dojenje najbolji početak života? Priča koja vrijedi svake kapljice
Zamislite da beba dođe na svijet i dobije najnapredniji, potpuno prirodni “supernapitak” – formulisan samo za nju. To nije bajka, to je majčino mlijeko. U prvim danima života, ništa se ne može porediti s ovim darom prirode. Pored toga što hrani, ono i štiti, gradi, uči i voli.

Prvi gutljaji – kolostrum kao prva vakcina
Odmah po rođenju, majčino tijelo proizvodi kolostrum, gustu, žućkastu tečnost koju mnogi zovu „tečno zlato“. I zaista, to ime nije slučajno. Kolostrum je bogat proteinima, vitaminima i antitijelima koja bebu štite kao nevidljivi štit od infekcija u tim prvim, krhkim danima života. Nakon nekoliko dana, počinje se stvarati “zrelo” majčino mlijeko, koje je prepuno energije, zdravih masti, vitamina i, naravno, ljubavi. I što je najzanimljivije – sastav se stalno mijenja, prateći potrebe bebe dok raste. Kao da vaše tijelo zna tačno šta je vašem djetetu potrebno, iz dana u dan.

Majčino mlijeko – najbolja opcija
Možda se pitate: “Zašto je majčino mlijeko toliko posebno?”
Evo jednostavnog odgovora: ono je živi organizam. Sadrži preko 200 biološki aktivnih spojeva – poput laktoferina (borca protiv bakterija), antioksidansa, hormona i faktora rasta.
Zahvaljujući njima, bebe koje se doje rjeđe obolijevaju od upala uha, proljeva, respiratornih infekcija i urinarnih problema. Neka istraživanja čak pokazuju da dojenje može smanjiti rizik od astme, dijabetesa tipa 2, pa čak i iznenadne smrti novorođenčeta (SIDS-a).
Dojenje kao saveznik protiv dječije pretilosti
U svijetu u kojem se sve više djece bori s viškom kilograma, dojenje se pokazuje kao jednostavna, a moćna prevencija. Dojene bebe prirodno nauče slušati signale sitosti – jedu kad su gladne i prestaju kad su site. S druge strane, bebe na flašici često “moraju” popiti sve, jer “šteta da se baci”. Zvuči poznato?
Taj osjećaj unutrašnje kontrole nad hranjenjem često ostaje i kasnije u životu – kao dobra
osnova za zdrave navike.

Pamet u mlijeku? I te kako.
Dojenje može pomoći i u razvoju inteligencije. Posebne masne kiseline u majčinom mlijeku
pomažu mozgu da se pravilno razvija. Zbog toga djeca koja su duže dojena često imaju bolje
rezultate na testovima, lakše uče i bolje pamte.
Ali to nije samo stvar hemije – i kontakt oči u oči, nježnost, osjećaj sigurnosti… sve to stvara
jedno sigurno okruženje za emocionalni i socijalni razvoj. I da, djeca koja se osjećaju voljeno
i zaštićeno obično su i uspješnija u životu – ne samo u školi.
Više od hrane – dojenje kao emotivni most
Dojenje nije samo unos kalorija. To je svakodnevni ritual nježnosti, pogleda, dodira. To je
vrijeme kada beba uči da je voljena i da je svijet oko nje sigurno mjesto. Majka i dijete se
povezuju na način koji ostavlja dubok trag – čak i kad beba preraste pelene. Zato, ako ste majka ili tek planirate biti – znajte da dojenje nije savršenstvo, nego proces.
I nije uvijek lako, ali vrijedi. I svaka kap se računa.
A ako niste majka, možda ste sestra, prijateljica, partner, podrška – budite rame oslonca,
razumijevanja i nježnosti. Jer dojenje je zajednički zadatak cijelog društva. Uvođenje novih namirnica bebi – bez panike, s ljubavlju i pažnjom
Ako ste roditelj koji je upravo zakoračio u svijet dohrane, vjerovatno se pitate: „Odakle da
počnem?“ ili „Šta ako beba loše reaguje?“ – potpuno normalna pitanja. Uvođenje novih
namirnica u bebin jelovnik je važan korak, ali ne mora biti stresan. Uz malo znanja,
posmatranja i ljubavi, ova faza može postati predivna avantura otkrivanja ukusa i boja.
Kada je pravo vrijeme?
Oko šestog mjeseca života bebin probavni sistem postaje dovoljno zreo da primi nešto više od
majčinog mlijeka. Međutim, svaka beba je drugačija. Ako primijetite da vaša beba može da
sjedi uz podršku, da se interesuje za vašu hranu i da otvara usta kad vidi kašiku – to su znakovi
da je spremna da isproba nove ukuse.

Kako započeti? Polako i s osmijehom
Zamislite kako bi vama bilo da prvi put probate potpuno novu teksturu – možda pire od
bundeve ili glatku rižinu kašu. Zato krenite s jednom do dvije kašičice i ne žurite. Bebi je
najvažnije da upozna teksturu i miris, a ne da pojede pun tanjir. Jedna po jedna namirnica. Tako ćete lako uočiti ako neka od njih izazove reakciju. Dajte bebi tri do pet dana da se navikne, prije nego što uvedete sljedeću.
Pratite bebu, ne samo raspored

Možda ste čuli da se uvodi mrkva pa krompir pa banana… ali bebe nisu kalendari. Posmatrajte
kako se ponaša. Ima li osip? Proljev? Povraćanje? Ili je sve prošlo glatko, i beba traži još? Ove
male promjene su važne, jer vam tijelo vaše bebe govori kako se osjeća.
Ako primijetite bilo kakvu sumnjivu reakciju, posebno nakon novih namirnica, obavezno se konsultujte s pedijatrom. I zapamtite – instinkt roditelja je često nepogrešiv.
Kombinacije dolaze kasnije
Kada ste sigurni da je beba prihvatila nekoliko namirnica bez problema, možete ih početi
kombinovati. Mrkva i krompir? Tikvica i riža? Zašto da ne! Ali i dalje uvodite samo jednu
novu namirnicu odjednom.
Priprema hrane – jednostavno i čisto
Sve što pravite treba biti mekano, pasirano i bez dodataka kao što su so, šećer ili začini. Bebina
nepca su nevjerovatno osjetljiva, i vjerujte – ona voli prirodan ukus hrane.
Također, budite pažljivi s higijenom. Oprane ruke, čiste kašike, svježe pripremljena hrana i
pravilno skladištenje čuvaju bebu od potencijalno opasnih bakterija.
Sezonsko je zakon
Ako imate mogućnost, birajte domaće, sezonsko voće i povrće. Ne samo da su ukusniji i
svježiji, već sadrže i manje pesticida. Nema ništa slađe od bebinog prvog zalogaja domaće
tikvice ili kruške sa sela!

A šta je s alergijama?
Ovo je često najveći izvor straha kod roditelja – i s razlogom. Bebe su još uvijek „učene“ da
prepoznaju šta je sigurno, a šta ne.
Postoje namirnice koje češće izazivaju alergijske reakcije:

• Kikiriki – jedan od najpoznatijih alergena. Obično se čeka do 12 mjeseci, osim ako
  pedijatar ne kaže drugačije.
• Mlijeko (kravlje) – kao glavni napitak se ne preporučuje prije godine dana. Jogurt ili
  sir može, ali pažljivo.
• Jaja – krenite sa žumancetom, dobro kuhanim. Bjelance je osjetljivije.
• Riba i školjke – super zdrave, ali se uvode kasnije, obično nakon prve godine.
• Gluten (pšenica) – postepeno i uz pažljivo praćenje.
  Kako prepoznati alergijsku reakciju?
  Neke reakcije se pojave odmah, neke nakon nekoliko sati. Obratite pažnju na:
• Osipe – crvenilo, svrbež
• Stomačne probleme – povraćanje, dijareju, bolove
• Probleme s disanjem – kašalj, curenje nosa, otežano disanje

• Anafilaksiju – ozbiljna, ali rijetka reakcija koja zahtijeva hitnu medicinsku pomoć
  (npr. oticanje usana, otežano disanje)
  Možete li nešto učiniti da smanjite rizik?
  Apsolutno. Evo nekoliko korisnih savjeta:
• Uvodite nove namirnice jednu po jednu.
• Ako imate porodičnu historiju alergija, porazgovarajte s pedijatrom.
• Ne pratite savjete iz foruma „napamet“ – svaka beba je unikat.
• Održavajte zdravu ishranu i u trudnoći i tokom dojenja – to također igra ulogu.
  Uvođenje novih namirnica nije utrka. Ne mora sve biti savršeno. Nekad će beba ispljunuti
  brokulu, nekad će obožavati tikvicu, a nekad neće htjeti ni pogledati kašiku. To je sve dio
  procesa.
  Zapamtite: vaš trud se računa, vaša pažnja stvara temelje za doživotno zdravlje, a ljubav koju
  ulažete, ona se nikada ne gubi. Ako imate dileme ili želite podijeliti iskustvo, pišite nam – zajedno gradimo sigurniji i ljepši
  svijet prehrane za naše najmanje.
  Ishrana djece od 1 do 6 godina: kako izgraditi zdrave temelje za cijeli život
  Zamislite malog istraživača koji iz dana u dan uči, trči, skače, smije se, postavlja bezbroj pitanja
  i stalno je u pokretu. Taj mali istraživač je dijete između prve i šeste godine života – u fazi kada
  se tijelo i mozak razvijaju nevjerovatnom brzinom. U ovom osjetljivom i važnom periodu,
  ishrana nije samo gorivo – ona je građevinski materijal za cijeli budući život.
  Zašto je ovaj period toliko važan?
  U prve tri godine, mozak djeteta razvija se brže nego ikada kasnije. A cijeli organizam prolazi
  kroz značajne promjene – kosti se učvršćuju, mišići se formiraju, imunološki sistem sazrijeva,
  a osnovne životne navike se tek grade. Hrana koju dijete tada jede doslovno postaje dio njega – dio njegovih kostiju, krvi, živaca, pa čak i načina na koji razmišlja.
  Zato nije svejedno šta se stavlja na dječiji tanjir.
  Šta djetetu stvarno treba?
  Djeci u ovom uzrastu trebaju svi makronutrijenti (to su proteini, masti i ugljikohidrati) i
  mikronutrijenti (vitamini i minerali). Ali hajde da to pojasnimo jednostavno.
• Proteini su kao radnici koji grade kuću. Pomažu djetetu da raste, obnavlja tkiva, razvija
  mišiće. Nalazimo ih u jajima, mesu, ribi, mahunarkama, mlijeku…
• Masti, naročito zdrave, nisu neprijatelj! One hrane mozak. Omega-3 masne kiseline,
  koje nalazimo u ribi poput lososa ili u lanenom sjemenu, ključne su za razvoj pamćenja,
  pažnje i emocija. Možete ih zamisliti kao kvalitetno motorno ulje – bez njih motor ne
  radi kako treba.
• Ugljikohidrati su glavni izvor energije. Oni su ono što djetetu daje snagu da juri po
  dvorištu, skače po krevetu i pita “zašto?” milion puta na dan. Neka većinu čine složeni
  ugljikohidrati – integralne žitarice, povrće, voće – a ne slatkiši i rafinirani proizvodi.
  I onda dolaze mikronutrijenti:
• Vitamin D je kao ključ koji pomaže kalcijumu da uđe u kosti i učini ih jakim. Sunce je
  dobar izvor, ali i riba, jaja, mlijeko.
• Vitamin A brine o vidu i koži. Nalazimo ga u šargarepi, bundevama, jajima.
• Željezo gradi krv i mozak – nedostatak željeza može usporiti razvoj i uzrokovati umor
  i slabost. Crveno meso, zeleno lisnato povrće i mahunarke su odlični izvori.
• Cink i vitamini B-kompleksa pomažu mozgu da uči, pamti i procesuira svijet oko sebe.
  Koliko energije treba djetetu?
  Dosta. Ali ne previše. Djeca od 1 do 6 godina trebaju između 1000 i 1800 kalorija dnevno,
  zavisno od toga koliko su aktivna i koliko brzo rastu. Ali ne radi se samo o brojevima, radi se
  o kvalitetu kalorija.
  Zamislite ručak koji uključuje integralnu rižu, malo pečene piletine, šarenu salatu od povrća i
  krišku jabuke. To je savršen primjer kako izgledaju pametno odabrane kalorije koje hrane i
  tijelo i um.
  A šta je s vodom?
  Voda je najčešće zaboravljena, a možda i najvažnija “namirnica”. Djeca trebaju oko 4 čaše
  tečnosti dnevno, idealno čiste vode i mlijeka. Prirodni voćni sokovi su u redu, ali u malim
  količinama. Zaslađeni i gazirani sokovi? Najbolje ih je izbjegavati u potpunosti, jer više štete
  nego što koriste.
  Šta roditelji mogu učiniti?
  Najvažniji korak je prisustvo i pažnja. Posmatrajte svoje dijete: ima li apetit, da li raste, je li
  energično, ima li čestih infekcija ili se brzo umara? To su često znakovi koji vam govore kako
  mu organizam funkcioniše iznutra.
  Priprema obroka kod kuće, uz uključivanje djece u proces, može biti i edukativna i zabavna.
  Djeca koja uče o hrani od malih nogu češće razvijaju zdrav odnos prema ishrani kasnije u
  životu.
  Za kraj – jedna važna misao
  Ako ste roditelj, zapamtite: niste sami u ovom izazovu. Pravilna ishrana ne znači savršen tanjir
  svaki dan, već dosljedna briga, ljubav i trud. Svaka šargarepa koja se nađe na tanjiru, svaki
  obrok koji ste napravili s pažnjom, svaki razgovor o zdravlju – sve to gradi zdrav temelj za
  budućnost vašeg djeteta.

(Nutrivibe)