U Tuzlanskom kantonu u prvih devet mjeseci ove godine dogodilo se ukupno 2.156 saobraćajnih nesreća, u kojima su život izgubile 22 osobe, a najčešći uzroci su, kako nam je rečeno u MUP-u TK-a, neprilagođena brzina – u 732 slučaja, te vožnja pod uticajem alkohola, koja je izazvala 153 saobraćajne nesreće.

U istom periodu, u udesima je teško povrijeđeno 128 osoba, a lakše 688, a kada je u pitanju isti period prošle godine, dogodilo se 2.726 saobraćajnih nesreća, koje su za posljedicu imale 24 poginulih, 137 teško i 710 lakše povrijeđenih.

Udar u kolonu

U nizu saobraćajnih nesreća koje su odnijele živote je i ona koja se dogodila 19. oktobra, a također je izazvana brzom vožnjom i alkoholom. Tada je u Ljepunicama kod Tuzle smrtno stradao devetnaestogodišnji Nermin Dedić iz Srebrenika. Njegov mladi život je prekinut, jer je u automobil džeta, u kojem se nalazio, fiatom bravo udario dvadesetpetogodišnji Asim Delić iz Tuzle, koji je bio pod uticajem alkohola. U ovoj saobraćajnoj nesreći povrijeđen je i Nerminov brat blizanac, te još dvije osobe, dok je Delić prošao bez ikakvih ozljeda. Do nesreće je došlo kada je Delić udario u kolonu vozila koja je bila formirana usljed radova na putu, nakon čega je došlo i do lančanog sudara. Iste noći u Srebreniku je kao pješak stradao sedamdesetdvogodišnji Began Suljić iz Babunovaca. Na njega je, dok je na obilježenom pješačkom prelazu prelazio ulicu, velikom brzinom naletio peugeot 406, kojim je upravljao dvadesetjednogodišnji Jasmin M. iz Srebrenika. Od siline udara pješak je odbačen na prednje vjetrobransko staklo, a nakon nekoliko metara pao je pod točkove automobila. O brzini kojom je išao peugeot svjedoči i činjenica da se automobil zaustavio tek nakon stotinjak metara. Udar automobila je bio toliko jak da su nesretnom Suljiću otkinute obje noge. Jedna je završila u kanalu pored puta, a druga u dvorištu obližnje kuće. Kada je u pitanju starosna struktura, ceste u Tuzlanskom kantonu uzele su deset mladih života, od 15 do 30 godina. Kako nam je kazao sociolog Srđan Vukadinović, tempo, dinamika života i neke datosti koje daje život dovode do toga da sve više mladih ljudi sjeda za volan pod uticajem droga i alkohola. On ističe da je automobil danas potreba svakog čovjeka koja mu pomaže da zadovolji osnovne životne i profesionalne potrebe, ali da je problem u tome što se često od te potrebe ide mnogo dalje. – Automobil tada postaje ne samo luksuz nego sredstvo iživljavanja, sredstvo divljanja na cestama i onda, naravno, kada to budu neki uzroci i faktori, onda posljedice sigurno moraju da budu dosta tragične. Vidimo da gine veliki broj, prvenstveno mladih ljudi, i uz njih ide jedan značajan broj ljudi koji nisu aktivni sudionici toga, možda samo nijemi posmatrači ili su se slučajno našli na pogrešnom mjestu u pogrešnom vremenu. Potrebno je imati mjeru da se ne ide dalje od te potrebe i zadovoljenja profesionalnih i životnih prohtjeva, da se ne ide u neko divljanje, iživljavanje, koje neminovno mora imati dosta tragičnu posljedicu, dodao je Vukadinović. Tragičnu posljedicu imala je i nesreća od 5. oktobra u mjestu Tinja u općini Srebrenik, kada su poginuli najbolji prijatelji Fuad Mujkić (20) i Hasib Mujezinović (21) iz Šerića kod Živinica. Do nesreće je došlo uslijed vožnje neprilagođene uslovima puta, kada je vozač golfa 2, u kojem su se nalazili stradali mladići, prešao u suprotnu traku pri pokušaju preticanja. Tom prilikom došlo je do kontakta sa autobusom i direktnog udara u volkswagen, koji se kretao iz suprotnog smjera, a kojim je upravljao Nijaz Beganović iz Srebrenika. U saobraćajnoj nesreći koja se 14. aprila dva sata iza ponoći dogodila u naselju Stjepan-Polje u Gračanici smrtno su stradala dva mladića – Mirza Konjić (18) i Damir Buljić (19), dok je teško povrijeđeni Amir Hrnjičić (17) preminuo nakon petodnevne borbe za život. Tada je teško povrijeđen i Omer Habibović (18), koji je jedini preživio ovaj stravični udes. Do nesreće je došlo kada je pasat, u kojem su se nalazili nastradali mladići, velikom brzinom udario u stub električne rasvjete, a potom se se prevrnuo. Vozač je izgubio kontrolu nad upravljačem, udario u armiranobetonski stub električne rasvjete, prepolovio ga i iščupao iz zemlje.

Trka za zaradom

Vukadinović smatra da veliki uticaj na broj saobraćajnih nesreća ima i stanje u društvu jer, kako ističe, upravo društvo razvija svijest kod mladih ljudi. Prema njegovom mišljenju, određene promjene strukture svijesti kod mladih postižu se edukacijom u školama, ali, prije svega, kroz medije. Prema statistici, najveći broj saobraćajnih nesreća dešava se u naseljenim područjima, što je, smatra, posljedica trke za zaradom i borbe za egzistenciju. – Trka za zaradom, za egzistencijom, trka za zadovoljenjem nekakvih potreba, sve su to posljedice koje vuku korijenje iz ovih nesretnih događaja koji su se desili u bh. društvu prije dvadesetak godina, ali i iz neuspjele tranzicije. Jer poslije 20 godina tranzicija ne da je na početku, ona je ispod tog početka. Ona je danas mnogo ispod te nule, jer nema nikakve perspektive. Sve to utiče na psihu i svijest čovjeka. Pogotovo to pogađa mlade ljudi koji teško da mogu vidjeti danas neku perspektivu, naglašava Vukadinović.

Oštriji kriteriji i uloga psihologa

Vitomir Tošić, sekretar Asocijacije autoškola u BiH, nedavno je izjavio da veliki broj ljudi jednostavno kupi ili sredi vozački ispit, zbog čega nemaju osnovno znanje i upravo zbog toga se događa veliki broj nesreća. Kada je u pitanju polaganje vozačkih ispita, sociolog Vukadinović smatra da treba pooštriti kriterije za dobijanje dozvola, ali je naglasio da najveću ulogu u tome imaju psiholozi. – Nažalost, mi živimo u jednom licemjernom društvu, u društvu nezamjeranja, i onda onaj, psiholog, čija je to struka, i koji treba da procijeni mogućnost određenog čovjeka da upravlja vozilom, ide linijom manjeg otpora i zažmiri na neke očite probleme koje uoči. Sa time se stvara jedno bolesno društvo iz kojeg onda proizlazi i mnogo tih nedaća. To je mnogo bitnije stanje nego činjenica da li neko fizički može da upravlja vozilom. Mnogo rigoroznije mjere moraju biti kada je u pitanju izdavanje vozačkih dozvola, mora se puno raditi sa mladim ljudima i na edukaciji, smatra Vukadinović.

Kalesija.com/Oslobođenje