Lokalni izbori u Bosni i Hercegovini će se održati 6. oktobra ove godine. Ovo će biti prvi izbori pod novim pravilima, koje je 26. marta donio visoki predstavnik u BiH Christian Schmidt. Jedna odredba, ipak, je izazvala konfuziju.

Iako vlasti u Republici Srpskoj u javnim istupima ne priznaju Schmidta kao “legitimnog” visokog predstavnika, sve stranke u BiH su prihvatile nova pravila, a novac za održavanje lokalnih izbora odobrilo je Ministarstvo finansija i trezora naše zemlje.

Tehničke izmjene Izbornog zakona po kojim će se predstojeći izbori voditi regulisale su brojne stvari. Tako su van zakona stavili kandidovanje osuđenih ratnih zločinaca, dovele do jačanja izbornog integriteta kroz uvođenje tehnologije, te promijenile pravila oko biračkih odbora.

Sav fokus promjena oko biračkih odbora bio je na činjenici da predsjednici biračkih odbora i njihovi zamjenici ne smiju biti članovi političkih stranaka, niti na bilo koji način biti povezani s partijama u BiH.

Ipak, jedna promjena je prošla “ispod radara”, a tiče se izbora ostalih članova biračkih odbora.

Član 2.19, stav 7, u dijelu koji se odnosi na lokalne izbore, kaže: “Za izborni ciklus lokalnih izbora, mjesta članova i zamjenika članova biračkih odbora iz stava (5) ovog člana za svaku od osnovnih izbornih jedinica bit će popunjena na prijedlog političkih subjekata zastupljenih u direktno izabranim tijelima jedinica lokalne samouprave iz te relevantne osnovne izborne jedinice u prethodnom izbornom ciklusu.”

Jasno je zašto je visoki predstavnik donio ovu promjenu. Veće stranke su često osnivale nove političke opcije netom prije izbora, kako bi povećali šansu za više “svojih” članova biračkih odbora. Ovom promjenom, prijedloge za biračke odbore mogu slati samo stranke s određenom količinom povjerenja među građanima BiH.

Ipak, tekst objave može izazvati konfuziju u pojedinim aspektima. U Bosni i Hercegovini je čest slučaj da pojedinci, poslije izbora u zakonodavna tijela, mijenjaju ili napuštaju stranke.

Nije rijedak slučaj da stranka osvoji jedan ili dva mandata u nekom općinskom ili gradskom vijeću, samo da bi izabrani predstavnici uskoro napustili stranku, time je ostavljajući bez predstavnika u ovom tijelu.

Na upit portala Klix.ba, iz Centralne izborne komisije su poslali interpretaciju ove odredbe, koja će biti aplicirana na aktualne lokalne izbore.

“Samo politički subjekti zastupljeni u direktno izabranom organu lokalne samouoprave, a koji su dobili mandat u trenutku potvrđivanja rezultata u prethodnom ciklusu mogu učestvovati kod dodjele pozicija u biračkom odboru. U ovom slučaju, politički subjekt koji je osvojio mandat može učestvovati u dodjeli mjesta u biračkim odborima”, rečeno je iz CIK-a u odgovoru na naš upit.

Dakle, bez obzira na “preletanje” među zastupnicima, odbornicima i vijećnicima u BiH, političke stranke koje su glasovima građana na izborima 2020. godine dobili povjerenje i mjesta u lokalnim zakonodavnim organima bit će u mogućnosti učestvovati u procesu biranja članova u biračkim odborima.