Mještani zvorničkog mjesta Samari čuvaju poseban segment tradicije Bošnjaka – tradiciju sijela i druženja.

Priča o ovom mjestu je priča o ponosu, kulturi, tradiciji i identitetu.

Nakon agresije na Bosnu i Hercegovinu, Bošnjaci Samara bili su opredijeljeni za povratak i ostanak na svom topraku, poručujući da je Bosna na Drini aksiom.

Obnovom infrastrukture kreirani su bolji uslovi za brojniji povratak, ali i kvalitetniji život na ovom području. Značajnu podršku povratku pružile su institucije, ali najveći teret i spremnost za borbu podnijeli su sami mještani.

Također, došlo je i do ponovnog uspostavljanja vjerskog života na ovom području sa živom duhovnom tradicijom. Izgradnja mekteba označila je mjesto budućih opkupljanja kako Samaraca, tako i svih Podrinjaca. Od same gradnje do danas, mekteb je mjesto održavanja brojnih manifestacija, kako vjerskih, tako i kulturnih.

U razgovoru mještani će nerijetko kazati kako su vezani za duhovnost, čuvajući i sjećanje na duhovnog velikana Hasana Kaimiju. S ponosom ističu i da je iz Samara i Bećirovića stasalo nekoliko imama, koji su se obrazovali širom Bosne i Hercegovine i svijeta.

Posljednju deceniju u Samarima su uobičajena sijela, druženja i muhabeti, na kojima govore učeniji, dok se nerijetko organizuju i humanitarne akcije za različite vidove pomoći onima u potrebi.

Mjesta sa živom duhovnom i kulturnom tradicijom poput Samara predstavljaju sliku Bosne i Hercegovine i Bošnjaka.

(Preporod.info)