Nakon što je Hrvatska povećala uvozne takse s 12 na 270 eura trećim zemljama, bh. proizvođači traže ili uvođenje kontramjera ili ukidanje novih. Ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH Mirko Šarović je više za ovu drugu opciju zbog koje je i pisao Evropskoj komisiji i tražio hitno povlačenje Pravilnika o inspekcijskom nadzoru i kontroli usklađenosti voća i povrća s tržišnim standardima u RH.
Šarović je u pismu generalnom direktoru Direktorata Evropske komisije za susjedstvo i pregovore o proširenju Christianu Danielssonu naveo da je Hrvatska uvođenjem neopravdano visokih naknada za pregled voća i povrća iz trećih zemalja uvela jednu vrstu necarinskih barijera u trgovini i jasno u neravnopravan položaj stavila proizvođače voća i povrća iz BiH, kao i sam proizvod iz BiH i time prekršila međunarodne trgovinske obaveze, posto se uvoz diskriminiše.
Šarović je napomenuo da se Hrvatska obavezala na poštivanje SSP-a i njegovim stupanjem na snagu zemlje potpisnice su se obavezale da će ukinuti izvozne carine i takse jednakog učinka u međusobnoj trgovini kao i da će ukinuti sva količinska ograničenja izvoza. S obzirom da se radi o uvođenju necarinskih barijera, Šarović je od Evropske komisije tražio da preduzme mjere i radnje koje će obezbijediti hitno stavljanje ovakvih mjera van snage.
Želimo iscrpiti sve mogućnosti da se odluka povuče, ako to ne bude moguće vrlo brzo ćemo reagovati i preduzeti mjere koja nam budu stajale na raspolaganju”, rekao je Šarović.
Predsjednik Udruženja voćara Republike Srpske Dragoja Dojčinović ističe da potez Hrvatske nije korektan niti pošten jer prilikom potpisivanja sporazuma proizvođače niko nije upozorio da bi se ovako nešto moglo desiti.
Hrvatska smatra da je povećanjem naknada za kontrolu uvoznog voća i povrća nije prekršila Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju navodeći da nije riječ o vancarinskoj barijeri, nego o naknadama za inspekcijski nadzor, a detaljna kontrola na granicama košta i zahtijeva širi obim posla, kao i veći angažman graničnih inspektora. Tvrde da im je jedini cilj zaštita potrošača.
Ipak, čineći proizvođače iz susjednih zemalja na ovaj način nekonkurentnim, štite svoje proizvođače, na šta imaju pravo.
“Moguće je uvesti zaštitne mjere, ali samo za pojedine proizvode. Recimo, ako uvedemo mjere samo za paradajz, to je nedovoljno. Nije moguće da stavimo rampu na granicu i kažemo da je carina 10 posto dok mi ne prodamo svoje proizvode, to je stroga procedura regulisana SSP-om i na sličan način postupaju susjedne zemlje”, ističe Šarović.
Ipak, susjedne zemlje uvijek uspiju pronaći način da ne prekrše SSP-a, a da zaštite svoje tržište. BiH uvijek izvuče deblji kraj, ali nikako da pronađe mehanizam da zaštiti domaće proizvođače i izvoznike, a istovremeno nastavlja uvoziti iz susjednih zemalja ne pomišljajući na kontramjere kako bi ispala korektna prema komšijama, a nauštrb privrednika i domaće ekonomije.
(Klix.ba)
4°