Nijedna egzekucija tajnih službi u bivšoj Jugoslaviji nije mogla proći bez odobrenja Josipa Broza Tita, izjavio je za „Dnevni avaz” Miljenko Manjkas, autor dokumentarnog serijala “Jugoslovenske tajne službe”, koji će se početkom aprila početi emitirati u susjednoj Hrvatskoj.
Serija tematizira više od 60 pojedinačnih slučajeva likvidacija, neuspjelih atentata, otmica, ubistava u zatvoru i političkih namještaljki kao i masovne represije nad ideološkim neprijateljima u bivšoj državi, uključujući aktivnosti na području Bosne i Hercegovine.
Prijedlog za ubistvo
Mnogi od učesnika tih zločina i danas su živi, a neki učestvuju u javnom i političkom životu. Manjkas u ekskluzivnoj izjavi za naš list otkriva da film donosi svjedočanstva trojice direktnih nalogodavaca i egzekutora.
– Radi se o trojici nalogodavaca i egzekutora političkih ubistava po naredbi tajnih službi, a interesantno je da su svi iz BiH. Otvoreno govore o egzekucijama i nalogodavcima. Sve odluke o egzekucijama predlagale su republičke UDBA-e, dostavljajući prijedloge saveznoj centrali. Ipak, nijedna egzekucija nije mogla proći bez odobrenja Josipa Broza Tita – govori Manjkas.
Bh. javnosti, kako nam je kazao autor serijala, posebno će biti interesantna osma epizoda, koja govori o bugojanskoj skupini “Feniks ’72″ i upadu gerilske revolucionarne grupe u Jugoslaviju.

– Ono što donosimo u tom serijalu malo je poznato, a to su tri upada gerilskih skupina na područje bivše države. Najveći upad je svakako onaj koji se desio na području Bugojna i njihov obračun s tajnim službama. Fascinantno je bilo medijsko praćenje režima te bugojanske skupine. Od njenih 19 članova koji su planirali podići ustanak 13 je uhapšeno i ubijeno bez suđenja. Ni danas se ne zna gdje su pokopani – kazao je Manjkas.
Titova opsesija
Prema njegovim riječima, serijal se bavi razdobljem od 1920. do posljednjeg pokušaja ubistva 1988. godine.
– Dalje od toga nismo išli. Serijal završava upravo rasturanjem obavještajnih službi od režima Slobodana Miloševića, nakon 1986. godine – ističe Manjkas.

Autentične lokacije
Narator u serijalu javlja se sa 38 autentičnih lokacija, uglavnom u inozemstvu. Istraživački tim serije obradio je više od 1.000 arhivskih audiosnimki i dokumenata, od kojih će mnogi biti prvi put predočeni javnosti. Rekonstruirano je oko 30 događaja, a u tome sudjeluju poznati hrvatski glumci. Glumac Boris Svrtan glumi Tita, Goran Grgić oponaša Alojzija Stepinca, dok ulogu Vjekoslava Maksa Luburića tumači Goran Navojec.
Jedan agent na 10 ljudi!
Serijal otkriva do sada nepoznate detalje i fenomene vezane uz tajne službe. Agenti su kopirali metode NKVD-a, a postojalo je dva miliona dosjea nadziranih građana. Omjer je bio jedan agent na 10 stanovnika, što je bilo više nego u SSSR-u. Otkrivaju se metode isljeđivanja i tortura, lažna svjedočenja, montirani procesi, smaknuća bez suđenja, ilegalna hapšenja te Titova opsjednutost službama.