Medžlis Islamske zajednice Janja privodi kraju izgradnju dva silosa i sušare za žitarice, vakufskog projekta čiji ukupni skladišni kapacitet od 1.000 tona i mogućnost sušenja 10 tona po satu prvi put poljoprivrednicima ovog dijela Semberije omogućavaju nezavisnost od otkupljivača u periodu žetve.

Objekti se grade na vakufskoj parceli na pravcu Kozluk–Janja, a iz Medžlisa poručuju da će silos i sušara biti dostupni svim proizvođačima.

Predsjednik Medžlisa Janja hafiz Fahret Baćevac naveo je da su završni radovi u toku, te da nakon montaže slijedi priključivanje objekata na električnu energiju i vodu, kao i asfaltiranje prilaznog puta.

– Ovo je generacijski projekat. Dva silosa ukupnog su kapaciteta 1.000 tona, dok sušara ima kapacitet sušenja deset tona po satu. Ovo je infrastrukturni iskorak koji Janja do sada nije imala – rekao je Baćevac za Agenciju MINA.

Na području Janje do sada nije postojao silos ovakvog kapaciteta. Medžlis trenutno obrađuje oko 140 dunuma vakufske zemlje, a osnovna ideja projekta bila je da se, pored vlastitih, omogući skladištenje i žitarica drugih poljoprivrednika, džematlija i stanovnika Janje.

Prihodi ostvareni s vakufskih parcela i od prodaje žitarica već godinama predstavljaju značajan izvor finansiranja rada Medžlisa.

– Kada smo 2014. godine krenuli u obnovu vakufske infrastrukture, cilj je bio da se Medžlis, koliko god je moguće, oslanja na vlastiti rad i vakuf. Zamislili smo da se od vakufa i plodova rada potpomogne rad Medžlisa. Tim prihodima održavamo mehanizaciju, ali i redovne aktivnosti Medžlisa. Bez Božije pomoći to ne bi bilo moguće – kazao je Baćevac.

Projekat unapređenja vakufske imovine Medžlis Janja započeo je bez vlastite mehanizacije, s minimalnim resursima, ali s jasnom namjerom i zemljištem koje su od predaka dobili u emanet. Od tada je proizvodnja postupno rasla, a iskustvo se, kako kažu, gradilo na terenu.

Kako u džamiji, tako i na polju, predvodio ih je hafiz Omer-ef. Camić, glavni imam MIZ Janja. Uz veliki osmijeh prati radnike koji rade na postavljanju silosa.

Podsjetio je da je te 2014. godine zasijano 130 dunuma pšenice.

– Bio je to amaterski početak. Iz godine u godinu smo učili, sazrijevali i danas imamo ozbiljno iskustvo u poljoprivrednoj proizvodnji – rekao je Camić za Agenciju MINA.

Izgradnja silosa, dodaje, bila je ekonomska nužnost. Elaborat izvodivosti pokazao je da Medžlis i lokalni proizvođači godišnje gube značajna sredstva zbog nemogućnosti skladištenja žitarica neposredno nakon žetve.

– Otkupljivači koriste taj trenutak i ucjenjuju cijenom. Procjene govore da godišnje gubimo i do 200.000 KM samo zato što nemamo gdje skladištiti žitarice petnaestak dana – pojasnio je Camić.

Ideja o izgradnji silosa sazrijevala je gotovo četiri godine. Poseban izazov bilo je pronalaženje odgovarajuće parcele. Nakon što je pronađena, tadašnji vlasnik Hasan Aletović odlučio je zemljište uvakufiti, umjesto prodaje.

– Namjerno smo išli na veći kapacitet, kako bi silos bio od koristi i drugim poljoprivrednicima u Janji – rekao je Camić.

Vakufska imovina u Janji, prema njegovim riječima, ima dugoročnu perspektivu. Na vakufima su, podsjeća, stoljećima nastajali gradovi, a od njih su živjeli i narod i država.

– Naš vakuf je u oranicama. Odlučili smo se baviti poljoprivredom kako bismo ispunili amanet vakifa i istovremeno podstakli druge da se uključe, da urade dobro djelo i budu dijelom ovog vakufa, po bilo kojem osnovu – kazao je.

Na vakufskim parcelama zajedno rade imami i džematlije, u okviru projekta “uvakufljenja vremena”, koji je Medžlis pokrenuo prije nekoliko godina.

– Kada ljudi ne mogu pomoći novcem, oni uvakufe svoje vrijeme. Tako se okupljamo, a vidimo i da je veliki broj naših džematlija u ovih desetak godina uvakufio veliki broj parcela – pojasnio je Camić.

Dodaje kako je narod u Janji marljiv i voli svoju Islamsku zajednicu.

– Bez obzira na to što imamo priliku čuti drugačije, to su stavovi pojedinaca. Na terenu se, ipak, pokazuje ljubav prema Zajednici. Na našim poljima zajedno rade džematlije i imami. Imami vrše pripremu zemljišta, potom je stručnije džematlije zasiju – pojašnjava efendija Camić.

Ističe da mu je posebno drago i da na ovakav način mogu promicati vrijednosti i rad Islamske zajednice u BiH.

Medžlis Janja proteklih godina prvak je u proizvodnji i prinosima po hektaru na području manjeg bosanskohercegovačkog entiteta.

Prihodima od prinosa uspjeli su da postignu cilj – da budu finansijski stabilni, da se ezan čuje u ovom dijelu Semberije i da vakuf – zemlju bosansku, amanet od predaka, sačuvaju od propadanja,

(MINA)