Protek vremena ne znači da je prekasno za prijavu krivičnog djela. Kantonalno tužilaštvo Tuzlanskog kantona objavilo je edukativnu brošuru koja pojašnjava rokove zastarjelosti, posebna pravila za određena krivična djela i način podnošenja prijave.

Građani koji su bili žrtve krivičnih djela ili imaju saznanja o njihovom počinjenju često se pitaju mogu li slučaj prijaviti nakon što je prošlo više godina. Odgovor je potvrdan – krivična prijava može se podnijeti i za događaje iz prošlosti, dok mogućnost krivičnog gonjenja zavisi od vrste djela i zakonskih rokova zastarjelosti.

Koliko traju rokovi zastarjelosti?

Zastarjelost krivičnog gonjenja znači da nakon isteka zakonom propisanog roka više nije moguće krivično goniti počinioca za određeno krivično djelo.

Prema rokovima prikazanim u brošuri, u zavisnosti od propisane kazne, zastarjelost nastupa nakon tri, pet, deset, 15, 20 ili 35 godina. Najkraći rok od tri godine odnosi se na djela za koja je propisana kazna zatvora do jedne godine ili novčana kazna, dok se najduži rok od 35 godina odnosi na djela za koja je propisana kazna dugotrajnog zatvora.

Važno je naglasiti da se rok određuje prema kazni propisanoj zakonom za konkretno krivično djelo, a ne prema kazni koju bi počinilac eventualno dobio na sudu.

Na računanje rokova utiču i druge okolnosti. Određene procesne radnje mogu prekinuti zastarjelost, nakon čega rok počinje teći iznova. Postoje i situacije u kojima rok ne teče, kao i apsolutna zastarjelost, koja prema pravilima navedenim u brošuri nastupa nakon proteka dvostrukog osnovnog roka.

Posebna pravila za krivična djela na štetu djece

Za određena krivična djela počinjena na štetu djece važe posebna pravila. Kod djela navedenih u brošuri, među kojima su trgovina ljudima, krivična djela protiv spolne slobode i morala, spolno zlostavljanje i iskorištavanje djeteta te određena djela protiv braka, porodice i mladeži, rok zastarjelosti počinje teći od punoljetstva žrtve.

To znači da se u takvim slučajevima rok ne računa nužno od dana kada je djelo počinjeno. Primjena ovog pravila zavisi i od zakona koji je bio na snazi u vrijeme izvršenja djela, što se procjenjuje u konkretnom slučaju.

S druge strane, za krivična djela za koja prema međunarodnom pravu zastarjelost ne može nastupiti nema zastarjelosti krivičnog gonjenja. Među njima su genocid, zločini protiv čovječnosti i ratni zločini.

Kako podnijeti krivičnu prijavu?

Građani krivičnu prijavu mogu podnijeti policiji ili nadležnom tužilaštvu, usmeno ili pismeno. Za samo podnošenje prijave nije obavezno angažovati advokata.

Prilikom prijavljivanja važno je što preciznije opisati događaj, navesti mjesto i približno vrijeme kada se desio, osobe koje bi mogle biti povezane s njim i eventualne svjedoke. Korisno je priložiti i raspoložive dokaze, poput dokumenata, poruka, fotografija, medicinske dokumentacije i drugih materijala koji mogu pomoći u provjeri navoda.

Nakon prijave, tužilac provjerava postoje li osnovi sumnje da je počinjeno krivično djelo i da li su ispunjeni zakonski uslovi za krivično gonjenje. Ako postoje zakonski uslovi, donosi se naredba o provođenju istrage.

Ukoliko tužilac donese naredbu o neprovođenju istrage, oštećena osoba može podnijeti pritužbu uredu glavnog tužioca.

Građani ne trebaju sami procjenjivati zastarjelost

Iz Kantonalnog tužilaštva Tuzlanskog kantona poručuju da građani ne trebaju odustajati od prijavljivanja samo zato što je od događaja prošlo mnogo vremena. O tome da li je nastupila zastarjelost odlučuje se na osnovu vrste krivičnog djela, propisane kazne, relevantnih zakonskih rokova i okolnosti konkretnog slučaja.

Krivična prijava može se podnijeti Kantonalnom tužilaštvu Tuzlanskog kantona na adresi Maršala Tita 137 u Tuzli, a dostupna je i elektronska pošta: kt-tuzla@pravosudje.ba. U hitnim slučajevima građani trebaju pozvati policiju na broj 122.

Edukativnu brošuru „Mogu li prijaviti djelo iz prošlosti?“, koju je objavilo Kantonalno tužilaštvo TK možete pogledati OVDJE.