Kraj agresije na BiH dočekalo je oko 360.000 registriranih pripadnika oružanih snaga u FBiH, tačnije Armije RBiH i Hrvatskog vijeća obrane. Međutim, nekoliko mjeseci nakon potpisivanja Dejtonskog sporazuma, odnosno od jula 1996. godine, njihov broj se, prema zvaničnim podacima kojima raspolažu boračka udruženja, povećao na nevjerovatnih 585.000!

Krovna boračka udruženja brojku od pola miliona boraca ne prihvataju, jer smatraju da tokom agresije nije bilo toliko branilaca te da to pokazuje da su vršene zloupotrebe prava iz boračko-invalidske zaštite, ali i političke manipulacije stranaka na vlasti.

Nevzeta Mujčinović, predsjednica Skupštine Organizacije porodica šehida i poginulih boraca BiH, komentirajući ove podatke, kaže da su mnogi po političkoj liniji registrirani kao borci, a da to ustvari nisu ni bili.

Vojne plaće

– Da smo imali toliko boraca, došli bismo do Beograda, ali, nažalost, nismo. Najbolji pokazatelj koliko je bilo boraca jesu uvjerenja o neisplaćenim vojnim plaćama. Kada bismo to provjerili, došli bismo do tačnog broja. Najgore je što se dozvoljavalo nakon rata da se usvajaju zakoni koji su omogućavali da se uvode u prava novi korisnici boračko-invalidske zaštite – kaže Mujčinović.

Ističe da se najviše novih pripadnika boračke populacije registrirao 2000. i 2004. godine te da neko mora postaviti pitanje gdje su bili do tada.

– Šehidske porodice, ratni vojni invalidi i demobilisani borci nisu izgubili milione, nego milijarde zbog toga što je omogućeno da se među nas uvuku oni koji čak nisu bili na prvim linijama – decidna je Mujčinović.

Bivši predsjednik Saveza ratnih vojnih invalida FBiH Safet Redžić pojašnjava da je 1996. godine zvanično formirana Vojska FBiH, koja je imala 360.000 pripadnika.

– Ministarstvo odbrane FBiH postojalo je do 2005. godine. U početku se neznatno povećao broj boraca, ali opravdano. Riječ je o Srebreničanima koji nisu stigli na vrijeme da se registriraju. No, znatni rast boračke populacije desio se 2005. godine, nakon uputstva o tumačenju člana 2. Uredbe o priznavanju vremena provedenog u odbrani BiH u penzijski staž kao poseban staž u dvostrukom trajanju, a koje je izdao tadašnji ministar odbrane FBiH Miroslav Nikolić – navodi Redžić.

Potvrde iz MZ

Kako kaže, nakon te uredbe čak su i predsjednici mjesnih zajednica izdavali uvjerenja da je neko bio pripadnik Armije RBiH. Anđelko Barun, bivši predsjednik HVIDRA-e, u izjavi za „Dnevni avaz” naglasio je da mu nije jasno gdje su ti takozvani borci bili nakon 1996. godine.

– Pola miliona boraca nije imala ni Republika Hrvatska, a kamoli mi. Vrlo je čudno da sada FBiH ima toliko onih koji su stali u odbranu države – pojašnjava Barun.

Hošić: Troše se milijarde

Prema riječima Aleta Hošića, predsjednika Saveza RVIFBiH, žalosno je što sada ti koji su se naknadno evidentirali kao pripadnici boračko-invalidske zaštite uživaju prava koja im ne pripadaju.

– Osim Zakona o pravima branilaca i članova njihovih porodica FBiH, postoje zakonska rješenja o dopunskim pravima na nivoima kantona. Znači, troše se milijarde na druga boračka prava. Samo da se uzme kao primjer besplatna boračka zaštita ili oslobađanje od građevinske rente, bilo bi vam sve jasno – kaže Hošić.

avaz.ba