I ovog ponedjeljka nastavljamo sa rubrikom „Kalesija Online intervju“, odnosno sa predstavljanjem pozitivnih strana općine Kalesija.
Fetah Hujdur, predsjedavajući Općinskog vijeća Kalesija, je svakako jedna od onih osoba koja predstavlja pozitivnu stranu ove općine.

Prva adresa na koju se uputi veliki broj Kalesijaca sa nekim problemom, je kancelarija ovog čovjeka.

Možete li se predstaviti posjetiocima portala Kalesija Online?
Zovem se Fetah Hujdur, rođen sam 11. novembra 1960.god u Gornjem Hrasnu, općina Kalesija.
Po zanimanju sam ekonomski tehničar, a obnašam funkciju predsjedavajućeg Općinskog vijeća Kalesija.

Kalesija ima veliki potencijal, odličan geografski položaj, školovane ljude (…) ali je ipak na lošem glasu u BiH, ali i u susjednim državama. Šta mislite o tome?
Kalesija ima sve navedeno i još mnogo toga. Niko od pojednica, zaposlenih ili nastanjenih u općini Kalesija, niti od onih koji su otišli dalje – nije „prevazišao“ Kalesiju.
S druge strane, imamo mali broj ugursuza, koji su veoma jaki i spretni u širenju svog ugursuzluka, pa neki steknu pogrešno mišljenje o ovoj općini.
U ovom poslu sam već dugo vremena, i zaista se mnogi iznenade kada dođu u našu općinu, jer to nije ni izbliza ona slika koju su dobijali.

Od završetka rata ste član Općinskog vijeća Kalesija, zadnje dvije godine i Predsjedavajući.
Korača li općina Kalesija prema naprijed, ili …
Kalesija je prvi oslobođeni grad u BiH, a nakon rata se krenulo u obnavljanje porušene infrastrukture.
Cijela općina je bila porušena, i zaista se odradio veliki dio posla, iako se to naravno trebalo mnogo brže odraditi. Ako se sjetimo, u Kalesiji je unazad par godina bio makadam kroz jedan dio grada, bile su tri porušene zgrade, a nije bilo niti jednog objekta koji bi krasio ovaj grad.
Zadnjih nekoliko godina se odradio veliki dio posla, to će priznati i oni koji se često izjašnjavaju protiv vlasti u općini Kalesija.

Proteklih godina, najveći dio sredstava je bio izdvajan za asfaltiranje puteva u općini Kalesija. Da li je došlo vrijeme da se taj novac konačno počne usmjeravati na druge adrese?
Najveće stavke u budžetu tokom svih ovih godina su bile upravo za asfaltiranje puteva. Zadnjih 10 godina je na isto utrošeno oko 10 miliona KM iz budžeta, a jedne godine je čak 3 miliona KM. Ove godine je predviđeno 700.000 KM.
Općinsko vijeće je mišljenja da se od naredne godine veći dio tog novca preusmjeri za izgradnju kanalizacionih sistema.
Zakođer, prestankom asfaltiranja, više nova iz bužeta će ostajati za kulturu i sport, u koju treba više ulagati.

Ulaganja u kulturu i sport su veoma mala. Ima li Općina nekih planova za skoriju budućnost?
170.000KM, su sredstva za sport namjenjena budžetom. Iako je to na prvi pogled veoma malo, sa obzirom na broj sportskih kolektiva, naša općina izdvaja najveći procenat za sport od ukupnog budžeta, u odnosu na druge općine.
Problem je što je za mnoge Kalesijce „sport = fudbal“, odnosno što se pare ne određuju po prioritetima, te se taj iznos podijeli na veliki broj adresa. Nadam se da će ljudi iz te struke iznaći nova rješenja za sport u Kalesiji.
Što se tiče kulture, sa novom zgradom BKC-a, kultura u Kalesiji je dobila jednu novu dimenziju. U narednom periodu će sigurno biti i projekata iz kulture, a naš zadatak je da iznađemo sredstva za projekte BKC-a, Gradske biblioteke, ili neke druge institucije…
Pored izdvajanja 105.000KM za Gradsku biblioteku, te 99.000 za BKC „Alija Izetbegović“, za ovu godinu je planirano i 20.000KM za KUD-ove na području općine Kalesija.

Radovi na sportskoj dvorani, koja je odavno trebala da bude završena, nisu ni blizu kraja, a u ovim uvjetima se postavlja i pitanje opravdanosti takvog jednog projekta. Ako dodamo još da je ŽOK Bosna izgubio status premijerligaša, odbojkaši nisu izborili plasman u Premijer ligu, Kalesija nema seniorski tim u košarci, niti je u Kalesiji uopće zastupljen neki drugi dvoranski sport… Priče da će reprezentacija (?) nastupati u toj dvorani su nepotrebne, jer i laik zna koliko puta bi se to dogodilo tokom jedne godine.
Koji je stav Općinskog vijeća povodom ovog pitanja?!
Realno, Kalesija nije spremna pratiti jedan projekat koji košta više od 5 miliona KM.
Tu je naravno i Zakon o javnim nabavkama, koji omogućava pravo žalbe svakome ko nije dobio izvođenje radova, te dok se završe sudski procesi, termini su davno prošli.
Sredstva za sportsku dvoranu dolaze sa većeg nivoa vlasti, tako da Općinsko vijeće ne igra ključnu ulogu u tome.
Što se tiče sportskih kolektiva, dio odgovornosti za (ne)uspjeh svakako snosimo i mi iz općine, ali veći dio odgovornosti je na onima koji vode te klubove. Šansu treba dati i mladim ljudima koji su voljni uspjeha i dokazivanja.

Kakva je atmosfera na sjednicama Općinskog vijeća. Svi znamo kakva atmosfera vlada u predizbornoj kampanji, je li slično i na sjednicama?
Ljudi koji su u Općinskom vijeću žele najbolje za ovu općinu. Nekada je samo pitanje koja je metoda ispravnija, odnosno efikasnija od neke druge.
Ja bih rekao da nakon izbora, svi vijećnici postanu Kalesijci, i to je najvažnije.

Iako izbjegavate govoriti o vašim zaslugama u razvitku općine Kalesija, možete li reći koji vam je najdraži projekat u općini od završetka rata?
Šehidsko spomen-obilježje pored zgrade Općine je za mene nešto posebno.
Iako mnogi postavljaju pitanje zašto ta lokacija, zbog ovih ili onih razloga, mislim da je najbolje da se nalazi baš ovdje, jer će biti koliko-toliko čuvana, iako za takvo nešto nema garancije.
Zahvaljujući ljudima čija su imena uklesana na te ploče, svi mi možemo da uživamo u svemu ovome. Zaista bi volio da mi Bošnjaci, Kalesijci, počnemo gledati šta imamo, a ne samo da se žalimo na nešto što nemamo ili na ono što ima neko drugi.

Poruka posjetiocima Kalesija Online?
Poručio bih posebno mladima da se počnu baviti politikom, prije nego li se ista počne baviti njima. U politici zaista ima dosta loših stvari, ali jedni način da se to promjeni – jeste da se njome počnu baviti oni kojima je doista stalo do rješavanja problema.
Kada počnemo da gledamo šta sve imamo, a ne šta ima neko drugi – tada će nam svima biti dosta ljepše živjeti u Kalesiji.

Pripremio: Admir Karić