S obzirom na geografski položaj Kalesije i okoline, njen biljni i životinjski svijet predstavlja konglomerat biljnog i životinjskog svijeta planinske i panonske florsko-faunske oblasti.
U ekološko-vegetacijskom pogledu ovo područje pripada peripanonskoj oblasti, odnosno prostire se od rijeke Save do unutrašnjih Dinarida. Na zapadu i jugozapadu se graniči sa sjeverozapadno bosanskom, a na istoku prelaznom ilirsko-meziskom oblasti linijom Brčko-greben Majevica-istočni rub Sprečkog polja.21 U ovoj florističkoj oblasti vrlo su značajne šume, kako u privrednom pogledu, tako i očuvanju ekosistema. One utiču na ublaživanje klimatskih ekstrema, regulisanjem režima vode i konzerviranja i popravljanja tla. U dolini Spreče i njenih pritoka na podvodnim područjima nalaze se manje šume crne johe (Carici brizoides), a u vrlo uskim i isprekidanim pojasevima pored rijeka i vrbe (salix). Ovdje se takođe pojavljuju i poljski jasen (fraxinus angustifolija). Na podvodnim terenima su plantaže vrbe, koja se koristi za pletenje namještaja i drugih proizvoda.
Na nešto većoj nadmorskoj visini najzastupljenije su šume hrasta kitnjaka (Quercus petraea), hrasta lužnjaka (Quertus robur); običnog graba (Carpinus betulus). Na povoljnijim položajima smještene su šume bukve (Fagus mantanum) i šume cera (Quercus ceris). Borove šume ( Pinus nigra i Pinus silvestris) su raspoređene na Pješavici, Visu a mjestimično ih ima i na Majevici.
U donjem spratu svih ovih biljnih zajednica dominiraju razne mahovine i žbunasto-grmolike vrste. Pored navedene šumske vegetacije na mjestima sa izraženom zamočvarenošću razvile su se klasične barske biljke: močvarna, broćika, sitinac, sita, preslica i rogoz
Livadska i šumska vegetacija pružaju povoljne uslove za razvoj faune. Tu živi mrki Medvjed (Ursus arcotos), vuk (Canis lupus), divlja svinja (Sus scrofa), srna (Capreolus capreolus), divlja mačka (Felix catus), jazavac (Meles meles), tvor (Putoruis puterius), lasica (Mustela nivalis), vjeverica (Sciuridae), zec (Lepus europeus).
Od ptica ovdje se mogu susresti jestrijeb (Accipiter gentilis), divlja patka (Anas platyrehyncha), fazan (Phasianidae), svrake, vrane, sove i druge.
Znatan dio zemljišnjih površina koje se nalaze pod šumskom vegetacijom vremenom je iskrčen i pretvoren u oranične površine. Uslijed ratnih djejstva i agresije na Republiku Bosnu i Hercegovinu, znatan dio šuma je trajno uništen i na tim površinama uočljiva je erozija.
Od poljoprivrednih kultura na području opštine Kalesija uzgajaju se: Pšenica (Triticum vulgau), kukuruz (Zea mays), uljana repica (Brassica napus oleifera), raž (Secale cereale), zob (Avena sativa), ječam (Hordeum sativum), krompir (Solanum tuberosum), paradajz (Solanum lycopersicum), kao i druge povrtlarske kulture.
Od domaćih životinja ovdje se uzgajaju goveda, konji, ovce perad i drugo.