20.okt.2025
Jedno od najčešćih pitanja koje postavljaju voćari, ali i hobisti koji tek planiraju zasaditi svoje prve sadnice, jeste: da li je bolje saditi voćke u jesen ili na proljeće?
Iako obje varijante imaju svoje prednosti, agronomska struka se sve više slaže da jesenja sadnja donosi više koristi, posebno u našim klimatskim uslovima.
Stručnjaci preporučuju jesenju sadnju voćaka prije svega zbog bolje aklimatizacije biljke i razvoja korijenovog sistema. Kada se sadnja obavi u kasnu jesen, dok je zemljište još toplo, korijen počinje stvarati fine upijajuće žilice i prije nego što nastupi potpuno zimsko mirovanje.
Tako posađene voćke tokom zime miruju, ali su već “na svom mjestu” i spremne da odmah krenu s vegetacijom čim se tlo u proljeće ugrije. To znači da biljka ne gubi vrijeme na prilagođavanje i ukorjenjivanje, kao kod proljetne sadnje.
Osim toga, jesenja sadnja zahtijeva manje zalijevanja, jer zimske padavine osiguravaju dovoljno vlage, a biljka lakše podnosi proljetne suše.
Sadnja se može obavljati sve do prvih jačih mrazeva, odnosno dokle god je zemlja vlažna i nije zamrznuta. To obično traje do kraja novembra, a u toplijim područjima i duže.
Proljetna sadnja ima smisla u područjima s vrlo hladnim zimama ili tamo gdje postoji opasnost od izmrzavanja sadnica. Sadnice posađene u proljeće imaju manji rizik od oštećenja mrazom i lakše ih je pratiti u početnom razvoju.
Također, mnogi proizvođači biraju proljeće kada zemljište tokom jeseni nije bilo dovoljno pripremljeno za sadnju ili nije bilo dostupnog kvalitetnog sadnog materijala.
Uprkos tome, stručnjaci u većini slučajeva preporučuju jesenju sadnju. Razlog je jednostavan – voćka se bolje aklimatizuje, korijen ima vremena da se “smjesti” u zemljište, i čim zatopli, biljka odmah počinje s rastom. Takve voćke u pravilu bolje napreduju i daju jače prinose.
Zato, ako vremenski uslovi to dozvoljavaju, najbolje je sadnju obaviti u periodu od sredine oktobra pa sve do prvih mrazeva – dokle god je zemljište vlažno i nije zamrznuto.
4°