Na jednostavan način provjerite da li ste gojazni ili ne.

Sve što treba da znate jeste vaša visina i (stvarna) težina, i saznat ćete u koju kategoriju pripadate; neuhranjeni, poželjne težine, povećan zdravstveni rizik, gojazni ili veoma gojazni.

Bježanje od realnosti kroz povećan unos hrane može biti odbrambeni mehanizam što uglavnom ne donosi rješenje problema, već za sobom povlači niz komplikacija od kojih su najčešće gojaznost i psihosomatska oboljenja.

Ovakvo stanje najčešće prati slaba ili nikakva fizička aktivnost što vodi ka usporavanju metabolizma, lošoj kondiciji i situaciji u kojoj tijelo pati.
Povećana tjelesna težina predstavlja opterećenje-fizičko, socijalno, psihološko i ekonomsko.

Iako je gojaznost simptom, a ne bolest, ona predstavlja jedan od značajnijih zdravstvenih problema.

Rizik od bolesti se znatno povećava sa povećanjem indeksa tjelesne mase (BMI-Body Mass Index).
BMI predstavlja mernu jediniciu optimizacije tjelesne težine u odnosu na visinu, a računa se tako što težinu u koligramima podjelite sa kvadratom visine u metrima.

Osobe sa visokim BMI imaju veću učestalost aterosklerotskih oboljenja srca, hipertenzije, ciroze jetre, dijabetesa, pa i pojedinih malignih oboljenja.
Ako osoba dovede težinu u nivoe normalnih vrijednosti prikazanih na slici odgovorajućom ishranom i fizičkom aktivnošću takvi problem se smanjuju ili nestaju.
Fizička aktivnost od 60 minuta dnevno, 3 puta sedmično (brzo hodanje, lagano trčanje, fitness vježbe) optimizira vašu tjelesnu težinu i podiže nivo vaših kondicionih sposobnosti.

Važno je napomenuti da normalan BMI ne znači i zgodno telo, već organizam koji ima smanjen rizik od oboljenja izazvanih prekomernom težinom.