Osim visokih cijena goriva, sjemena i đubriva, poljoprivrednicima probleme predstavlja i otežana obrada zemljišta. Poljoprivredni proizvođač, Mustafa Gradaščević iz Janje smatra da bi osnivanje ministarstva poljoprivrede na nivou Bosne i Hercegovine trebalo biti jedna od tema razgovora o formiranju vlasti nakon izbora.

Kako navodi u objavi na Facebooku, tokom predizborne kampanje kandidati brojnih političkih opcija govorili su o značaju poljoprivrede, predstavljajući svoje poruke “s njiva, iz štala i voćnjaka”. Ipak, smatra da je izostalo zalaganje za uspostavljanje državne institucije koja bi se bavila pitanjima poljoprivrednog sektora.

Gradaščević ističe da ni među samim poljoprivrednicima nije dovoljno zastupljen zahtjev za osnivanje takvog ministarstva, iako se proizvođači širom Bosne i Hercegovine suočavaju sa sličnim poteškoćama.

“Jer problemi poljoprivrednika u Semberiji, srednjoj Bosni ili Hercegovini su isti. Iste mi muke mučimo. Braća smo po mukama”, navodi Gradaščević.

Prema njegovom mišljenju, uspostavljanje ministarstva poljoprivrede na državnom nivou omogućilo bi donošenje zajedničke strategije za razvoj poljoprivrede, kao i uvođenje mjera podrške koje se ne mogu provesti isključivo kroz postojeće entitetske i kantonalne institucije.

Među njima izdvaja uvođenje plavog dizela, različite oblike poticaja i mjere zaštite domaće proizvodnje. Upozorava i na dugoročne posljedice dosadašnjeg sistema, navodeći smanjenje poljoprivredne proizvodnje, manji broj proizvođača, povećanje uvoza i sve praznija sela.

Smatra da bi pitanje osnivanja državnog ministarstva trebalo otvoriti tokom postizbornih pregovora, uprkos mogućim političkim preprekama.

Sjetva pšenice pod velikim pritiskom troškova

Uz potrebu za sistemskim promjenama, Gradaščević ukazuje i na probleme s kojima se poljoprivrednici suočavaju tokom ovogodišnje sjetve pšenice.

Obrada zemljišta otežana je zbog suše i tvrde zemlje, pa pojedini proizvođači, kada imaju mogućnosti, pribjegavaju reduciranoj obradi bez oranja. Zemljište se obrađuje teškim tanjiračama u više prohoda kako bi se pripremio odgovarajući sloj za sjetvu.

Dodatni teret predstavljaju cijene goriva i repromaterijala, posebno kada se uporede s cijenom pšenice.

Prema podacima koje navodi Gradaščević, kilogram ovogodišnjeg roda pšenice plaćao se oko 0,33 KM, dok je litar dizela dostigao cijenu od 3,70 KM.

To znači da poljoprivrednik za litar goriva mora izdvojiti vrijednost od približno 11 kilograma pšenice.

Ni troškovi đubriva i sjemena nisu zanemarivi. Za 100 kilograma NPK đubriva, čija je cijena oko 122 KM, potrebno je izdvojiti vrijednost od približno 370 kilograma pšenice. Sto kilograma sjemenske pšenice košta oko 135 KM, odnosno vrijednost od približno 400 kilograma merkantilne pšenice.

U ove iznose nisu uračunati troškovi proljetne prihrane, zaštite usjeva i drugih radova koji slijede tokom proizvodnje.

Gradaščević zbog toga upozorava da se poljoprivrednici nalaze pred sve težim izazovima, dok pitanje konkretne i dugoročne podrške domaćoj proizvodnji i dalje ostaje otvoreno.

“Je l’ nam potrebno ministarstvo poljoprivrede na državnom nivou ili ćemo i dalje umjesto pšenice sijati so i mlatiti praznu slamu?!”, poručuje Gradaščević.