Predsjedništvu BiH se oduzimaju ingerencije u oblasti vanjske politike – imenovanje ambasadora • Ključna uloga Doma naroda koji ima primat i nad Zastupničkim domom • Potpuni izborni haos u Federaciji BiH…

Prijedlog sporazuma između SDP-a i HDZ-a BiH o provedbi presude Evropskog suda za ljudska prava u predmetu Sejdić – Finci, prema materijalu do kojeg je došlo Oslobođenje, u značajnoj mjeri derogira ulogu Predsjedništva BiH kao kolektivnog šefa države.

Naime, Predsjedništvu BiH, koje se i dalje sastoji od tri člana, dokida se uloga u vođenju vanjske politike, a ona se istovremeno prebacuje na Vijeće ministara BiH. Tako se odredbama koje se odnose na ovlaštenja definira da bi Predsjedništvo BiH ubuduće imenovanja i razrješenja ambasadora i drugih međunarodnih predstavnika vršilo na prijedlog Vijeća ministara BiH. Istovremeno, urušio bi se dosadašnji neposredan izbor članova Predsjedništva BiH te bi se ubuduće vršio na posredan način i to uz veoma komplikovanu proceduru. Tako se predlaže da buduće članove Predsjedništva BiH bira Parlamentarna skupština BiH i to iz reda zastupnika u Predstavničkom/Zastupničkom domu. No, kako se ne precizira način izbora u RS-u, za koji je Milorad Dodik decidiran da ostaje isti – sporazum se zapravo bavi Federacijom.

Dom građana – protočni bojler

Svaki zastupnik, klub ili grupa zastupnika imala bi pravo kandidirati po jednog predstavnika za člana Predsjedništva, a prijedlozi bi se upućivali Domu naroda PSBiH. Taj dom bi, u okviru svakog kluba, sa liste nominiranih kandidata većinom glasova ukupnog broja članova izabrao po jednog, nakon čega bi Dom naroda usvojio zajedničku listu kandidata za članove Predsjedništva BiH. Utvrđena lista bila bi poslana Predstavničkom/Zastupničkom domu na potvrđivanje.

Sporazum SDP – HDZBiH time jasno svu moć prebacuje Domu naroda PSBiH kao izvedeno zakonodavno tijelo sastavljeno od delegata/izaslanika iz entiteta, te ga stavlja u primat čak i iznad Predstavničkog/Zastupničkog doma u koji se biraju poslanici/zastupnici voljom građana. Njegova uloga se svodi na protočni bojler. A ostaje pitanje čemu uopće Predsjedništvo, s obzirom na ingerencije.

Da je tako najbolje, svjedoči podatak da “u slučaju da i u drugom krugu Zastupnički dom ne potvrdi zajedničku listu, smatraju se izabrani kandidati sa zajedničke liste koju je utvrdio Dom naroda”. Dominantna i primarna uloga Doma naroda vidljiva je i kroz činjenicu da bi kod odlučivanja član Predsjedništva BiH koji je bio protiv donošenja odluke mogao zatražiti njeno izvršenje dok se o tome ne izjasni upravo taj dom. – Takva odluka postaje punovažna ako je potvrdi Dom naroda, stoji u sporazumu.

Izbor delegata

Dodatno se komplicira način izbora delegata u Dom naroda PSBiH, posebno kada je u pitanju RS i to kroz oduzimanje nadležnosti Narodnoj skupštini. Predviđa se da Dom naroda PSBiH ima 24 člana i to po sedam iz bošnjačkog, hrvatskog i srpskog naroda, te tri iz reda onih koji se ne izjašnjavaju kao pripadnici niti jednog konstitutivnog naroda (ostali). Dvije trećine ukupnog broja bilo bi iz FBiH, a jedan iz RS-a.

Sporazum SDP – HDZBiH predviđa da se iz FBiH, naime, bira po šest Hrvata i Bošnjaka, dva predstavnika srpskog naroda te isto toliko iz reda ostalih, dok bi se iz RS-a u Dom naroda PSBiH biralo – pet Srba, te po jedan Hrvat, Bošnjak i predstavnik iz reda ostalih.