Dom naroda Parlamenta Federacije BiH danas u Sarajevu trebao bi po skraćenom postupku razmatrati prijedloge zakona o gradovima Bihaću, Širokom Brijegu, Tuzli i Zenici, po kojima bi ove za sada općine u Federaciji BiH trebale postati gradovi.

Naime, prema popisu iz 1991. godine općina Bihać imala je 70.732 stanovnika, koji su živjeli na površini od 688 km2. Nakon Dejtonskog sporazuma općina je svoj teritorij uvećala za novih 212 km2, a prema podacima Federalnog zavoda za statistiku krajem 2005. godine na ovom području živjelo je 60.876 stanovnika, od čega više od 40.000 u gradskoj jezgri.

Obzirom na činjenicu da je Općina Bihać i sjedište Unskosanskog kantona koje predstavlja njegov administratvni, privredno-turistički, zdravstveni, kulturni, univezitetski i sportski centar, ispunjene su zakonske pretpostavke da se proglasi gradom donošenjem ovog zakona, stoji u obrazloženju Prijedloga zakona o Gradu Bihaću.

Inače, Zakonom o principima lokalne samouprave u Federaciji BiH predviđena je mogućnost formiranja grada i na području jedne općine i to na osnovu odluke općinskog vijeća i uz ispunjavanje određenih uvjeta – da je općina urbana infrastrukturna cjelina povezana svakodnevnim potrebama građana i da ima najmanje 30.000 stanovnika od čega u gradskom središtu živi 10.000 stanovnika.

S obzirom na to da i općine Široki Brijeg, Tuzla i Zenica također ispunjavaju kriterije predviđene zakonom ispunjeni su uvjeti, navodi se u obrazloženju prijedloga zakona, da se ove općine proglase gradovima.

Prema predloženom dnevnom redu delegati Doma naroda Parlamenta FBiH danas će se, između ostalog, izjašnjavati o nacrtima zakona o nedopuštenom oglašavanju, osiguranju, faktoringu, te o ličnom imenu.