Ceste u Bosni i Hercegovini među najgorima u Evropi

Ceste u Bosni i Hercegovini među najgorima su u Evropi. Zbog takvog stanja u narednih 10 godina u BiH bi moglo poginuti ili se teško ozlijediti najmanje 25.000 ljudi. Ovo je pokazalo istraživanje Evropskog programa za procjenu cesta.

Profesor na sarajevskom Saobraćajnom fakultetu Osman Lindov kaže kako je stanje bh. cesta zabrinjavajuće. „Mi od mreže od 2.000 kilometara, imamo oko 56,2 posto cesta koje su ocijenjene kao visoko rizične”, navodi Lindov.

Prema procjenama Međunarodne organizacije za poboljšanje sigurnosti saobraćaja EuroRAP iz Belgije, više od polovine magistralnih cesta na području Federacije predstavljaju ceste visokog rizika.„Sigurnost saobraćaja u BiH je veoma loša. U ovoj zemlji imate dva do tri puta veću vjerovatnoću da ćete poginuti nego na većini evropskih cesta”, kaže predsjednik EuroRap-aJohn Dawson. BiH danas ima svega 37 km autoputa. Kašnjenje, neodgovornost domaćih stručnjaka, namještanje tendera, afere oko odabira kompanija za izvođenje radova, samo su neki od problema koji prate izgradnju autocesta u BiH.

Cestovna mreža BiH je u povoju, kaže direktor Udruženja konsultanata i inženjera BiH Ešref Gačanin.„Da bi dostigli nivo razvijenosti EU iz 2004. godine trebali bismo da imamo oko 820 km autocesta. Mislim da nismo na vrijeme planirali izgradnju autocesta”, ocjenjuje Gačanin.

Ništa bolja situacija nije ni u Republici Srpskoj. Gradnja autoputa od Banje Luke do Gradiške traje čitavu vječnost. Prije tri mjeseca otvorena je prva dionica autoputa koja je duga 5,7 km.Iako gradnja autocesta u BiH ide sporo, direktor Autoputeva Republike Srpske Dušan Topićnavodi kako je bitno da se autoceste grade. „Velike su to pare u ovoj situaciji. Mislim da idemo možda sporije nego što smo očekivali, ali krećemo se i biće to sve bolje i bolje”, tvrdi Topić.

Susjedi daleko odmakli

Za razliku od BiH, njeni susjedi su shvatili kolika je važnost cestovnog saobraćaja. Tako se Hrvatska zadužila 26 milijardi eura i napravila 1.000 km autocesta.Karlo Šešum, iz njemačke firme Kreps on kife, ocjenjuje sadašnju cestovnu mrežu BiH nedovoljno razvijenom u odnosu na potencijale.„Tu ima ogromnog potencijala za nove autoceste, ovo je jako malo i nedovoljno. Ako hoćete imati jaku privredu, ako hoćete imati turizam, onda morate imati ceste – jer niko više ne ide tamo gdje se vozi od Sarajeva do Banje Luke tri i po sata 230 km, što je smiješno”, smatra Šešum.

U poređenju sa zemaljama iz regiona, Šešum ističe da BiH najviše zaostaje:„Hrvatska je svoje odradila i završila, na stranu sad nekakva dugovanja. Srbija je krenula sad u to, ona malo kaska za ostatkom, ali je sad snažno krenula. Ja se nadam da će se i u Bosni više raditi, jer ovoj je trenutno status kvo.”

Vrhunac nemara i korumpiranosti bh. vlasti pokazala se na slučaju izgradnje sarajevske zaobilaznice. Pored niza afera i problema vezanih za projektne studije, izgradnja obilaznice oko Sarajeva prema Mostaru trebala je početi 2007. godine. Slovenska kompanije SCT, koja je izabrana za izvođača radova, otišla je u stečaj. Za milionske gubitke iz budžeta još uvijek niko nije odgovarao.

S druge strane, loše ceste svakodnevno uzimaju živote građana BiH. Samo u prvih šest mjeseci 2011.godine u saobraćajnim nesrećama poginulo je 160 osoba. Stručnjaci tvrde kako su se ove nesreće mogle izbjeći, a životi spasiti da su odgovorni na vrijeme obnavljali ceste, postavljali zaštitnu mrežu za odrone, bankine ili zaštitnu ogradu. Umjesto toga, svoj nerad pravdaju nedostatkom sredstava, ratnim štetama i podijeljenošću na entitetskim i kantonalnim nivoima.