Privatni sektor u Bosni i Hercegovini već godinama se ističe kao jedan od ključnih pokretača ekonomskih aktivnosti, ali njegova stvarna uloga u širem društveno-ekonomskom kontekstu i dalje izaziva brojna pitanja. Upravo tim dilemama bavili su se učesnici sesije koju je organizovao Forum mladih Kruga 99, otvarajući prostor za diskusiju o odnosu kapitala, politike i javnog interesa.

Tokom rasprave poseban akcenat stavljen je na granice tržišne logike i pitanje koliko privatni sektor u BiH zaista djeluje u interesu šire zajednice. Uređeni sistemi, kako je naglašeno, počivaju na jasnim pravilima igre, gdje institucije imaju snagu da usmjere i kontrolišu kapital. U domaćem kontekstu, međutim, takvi mehanizmi često izostaju ili ne funkcionišu dovoljno efikasno.

Muhamed Hamzić, predsjednik Foruma mladih Kruga 99, upozorio je na duboko ukorijenjene sistemske slabosti:

„U uređenim ekonomijama kapital nije dobar zato što želi već zato što mora, institucije ga discipliniraju, tržište ga usmjerava, a tržište ga nadzire. U BiH nijedan od ta tri nivoa ne funkcionira na sistemski održiv način. Živimo u poretku gdje odgovornost nije obaveza, transparetnost nije standard a dugoročna vizija nije prednost.“

Pogrešno shvaćena društvena odgovornost

Jedna od tema bila je i korporativna društvena odgovornost, koja se u praksi često svodi na sporadične humanitarne aktivnosti, dok se zanemaruju suštinski elementi poslovanja. Profesor Admir Čavalić istakao je da takav pristup ne daje stvarne rezultate.

„Ovaj koncept podrazumijeva da se nešto vraća društvu, društvenoj zajednici, državi, kroz ispunjenje ključnih elemenata koroporativne društvene ekonomije odgovornosti. Ekonomska, pravna, etička i na kraju filantropska odgovornost. Tu imamo problem što se biznisi nekada previše fokusiraju na filantropsku odgovornost.“

Prema njegovim riječima, bez balansa između svih ovih aspekata, teško je govoriti o održivom i odgovornom poslovanju.

Odlazak mladih kao kočnica razvoja

Rasprava je otvorila i pitanje radne snage, koje se sve češće ističe kao jedan od najvećih izazova za domaću ekonomiju. Odlazak mladih i obrazovanih ljudi ostavlja dugoročne posljedice na razvojni potencijal zemlje.
Asmir Mujanović ukazao je na razmjere problema:

„Jedan od trenutno najvećih problema koje imamo trenutno u BiH je radna snaga. Imali smo odliv mladih izuzetnih kadrova koji nisu sačuvani, a koji su nam trebali kao taj induktivni faktor da potjeraju privredu Federaciju BiH i RS-a da ti mladi ljudi privređuju zarađuju.“

Bez adekvatnih mjera koje bi zadržale ili vratile mlade stručnjake, ekonomija ostaje bez ključnog pokretača inovacija i rasta.

Slaba država i nejednaka pravila igre

Uloga države u regulisanju tržišta također je ocijenjena kao nedovoljno snažna. Nedostatak kontrole i fleksibilne poreske politike stvaraju ambijent u kojem dio privrednih subjekata posluje mimo jasnih pravila.
Harun Kamerić naglasio je posljedice takvog sistema:

„Država u ovom odnosu ima ključnu ulogu, ali se često i sama nalazi u poziciji slabog regulatora, nedovoljna kontrola rada, poreske politike koje se lako zaobilaze i institucionalne slabosti omogućavaju da dio privatnog sektora funkcionira bez dovoljno odgovornosti. U takvom okruženju oni koji posluju korektno često su u neravnopravnom položaju u odnosu na one koji koriste sistemske slabosti.“

Zaključci sesije ukazuju na potrebu za dubljim reformama i jasnijim pravilima, kako bi privatni sektor mogao djelovati kao istinski partner u razvoju društva, a ne samo kao generator profita.

Hayat.ba