Za prosječnu platu obični radnik u tekstilnoj i građevinskoj industriji ili u trgovini ne može živjeti ni pola mjeseca. I u tih petnaest dana njihove porodice ne mogu priuštiti sebi nikakav luksuz. Ovome u prilog idu i informacije da za najnižu satnicu u BiH, koja iznosi 1,95 maraka, prosječan radnik može sebi kupiti devet čokoladnih bananica. Radnik za jedan sat rada ne može zaraditi obrok, kao ni cigarete ili kvalitetniji sok. Prosječna cijena rada po satu je manja od dvije marke, tako da za svaki sat zaradimo toliko da prosječan građanin može pojesti, a da se ne najede.

Ako radi dnevno osam sati, radnik će zaraditi 15 maraka za koje može priuštiti hljeb, kilogram pilećeg ili junećeg mesa i kilogram krompira ili tjestenine, piše Dnevni list. Ako, pak, radi deset sati, zaradit će nešto manje od 20 maraka, za koje može kupiti kilogram kvalitetnijeg telećeg mesa, hljeb, krompir ili neko povrće te eventualno litar soka.

U slučaju da ste pušač i pri tom kafopija, za kutiju cigareta i 100 grama kafe radit ćete tri sata. Da biste ukućane obradovali kilogramom jabuka ili banana i litrom soka, trebate raditi dva sata. Ako na posao radnik ide gradskim prevozom, za povratnu kartu izdvojit će više od četiri marke, što znači da dva i po sata mora raditi samo za prevoz. Ako se na posao ide automobilom, to je još skuplje, a stručnjaci izračunavaju da prosječan radnik radi oko tri sata da bi platio gorivo koje potroši od kuće do posla.

Za prijevoz, po nekoliko sati dnevno radi većina radnika, jer malo kome se u privatnom poduzeću ili manjinski državnom poduzeću plaća prijevoz.
U cijeloj priči se vidi da prosječan radnik, kakvih je najviše u BiH, sa satnicom manjom od dvije marke i dnevnicom od 15 do 20 maraka ne može pristojno živjeti.

Život, ipak, nije svima težak kao običnim radnicima čija je mjesečna zarada od 340 do 600 maraka, jer u BiH, na primjer, javni bilježnici zarađuju mjesečno više do 11.000 maraka. Iza javnog bilježnika u BiH po visini primanja slijede političari sa skoro 5000 maraka mjesečno, odnosno oko 28 maraka po satu, a zatim menadžeri s 4500 maraka mjesečnih primanja ili 25 maraka po satu, navodi Dnevni list.

Prosječna mjesečna plata ljekara u BiH je 1400 maraka, tako da njihova satnica iznosi nešto manje od osam maraka.

Najviša satnica u Evropi u prošloj godini bila je u Norveškoj, gdje se sat rada prosječno plaćao 80 maraka, a najniža u Bugarskoj – 4,2 marke. Prosjek minimalne satnice u zapadnoj Evropi je 16,50 maraka. Najviša minimalna satnica je u Luksemburgu i iznosi 19 maraka, a slijedi ih Francuska sa 17,3 marke i Irska sa 17 maraka.