Njemačka, koja ima duplo manje sunčanih dana od BiH, jedna je od najvećih proizvođača solarne energije u Europi. Što spriječava BiH u tome? Stručnjaci su složni u jednom, a to je da smo zemlja sa ogromnim potencijalima u ovoj oblasti, no da vlasti nisu prepoznale važnost stimulacije ove oblasti. Tek prije dvije godine donesena je Uredba o korištenju obnovljivih izvora energije i kogeneracije kojom se regulirana ova oblast koja do sada nije bila tretierana nikakvim zakonskom regulativom.

Tako da se može reći da je i to rezultiralo time da je u posljednje vrijeme primjetan porast interesa za korištenje ove vrste energije. Nedavno je nikla i prva solarna elektrana u BiH, i to u Kalesiji. U pripremi još jedna u Prozoru koja bi trebala biti gotova do kraja godine, te elektrana koju u Ljubuškom gradi kompanija Mucic &Co. Stručnjaci navode da je Uredba početna osnova da se može nešto raditi na ovom polju, te da donošenje zakona koji reguliraju ovu oblast biti potrebno što skorije donijeti.

Otkup energije od proizvođača

Mario Fofić iz službe za odnose sa javnošću Elektroprivrede HZHB kaže da su do sada izdali 35 elektroenergetskih suglasnosti za proizvođače koji planiraju električnu energiju proizvoditi iz energije sunca. U fazi su izdavanja dvije elektroenergetske suglasnosti za proizvođača, za koje su podnositelji zahtjeva od Federalnog ministarstva energije, rudarstva i industrije već ishodili energetske suglasnosti.

Što se tiče otkupa ove energije, prema Uredbi o korištenju obnovljivih izvora energije i kogeneracije, elektroprivrede u Federaciji obvezne su otkupiti svu proizvedenu električnu energiju iz obnovljivih izvora energije i kogeneracije od kvalificiranih proizvođača koji su sa njima zaključili ugovor o obveznom otkupu, naravno, ukoliko se time ne ugrožava rad elektroenergetskog sustava.

“Prema pravilniku za izdavanje dozvole za rad za proizvodnju električne energije za vlastite potrebe proizvođač električne energije koji posjeduje postrojenje snage do 23 kW (čija je proizvodnja prvenstveno namijenjena za zadovoljenje vlastitih potreba), može eventualne viškove proizvedene električne energije isporučivati u elektrodistribucijsku mrežu”, pojašanjava on.

Fofić navodi da se radi na izradi zakona koji bi detaljnije reagulirao ovu oblast. Trenutno je u fazi nacrta Zakon o korištenju obnovljivih izvora energije i efikasne kogeneracije, Pravilnik o stjecanju statusa kvalificiranog proizvođača električne energije, te Pravilnik o garanciji podrijetla električne energije.

Grijanje sa solarnom energijom

Vidljive su i prve naznake korištenja sunčane energije za grijanje u domaćinstivma i poslovnim objektima. Naime, u BiH je startao projekt “Solarna energija kako budućnost održivog razvoja” koja je fokusira na solarne kolektore koji služe za pripremu tople vode za potrebe domaćinstva i u poslovne svrhe, kao sanitarna topla voda ili kao podrška grijanju.

Ovaj projekt provodi mikrokreditna fondacija Partner koja kroz projekat educira 20 odabranih poduzetnika sa područja cijele BiH za proizvodnju/montažu solarnih kolektora/sustava. Pored besplatne obuke poduzetnicima su osigurana i financijska sredstva (kredit do 10.000 KM i nepovratna sredstva u istom iznosu) kako bi im se osigurao poticaj za bavljenjem ovom djelatnošću. Ono što je zanimljivo je da su za klijente Partnera koji žele instalirati i koristiti solarne kolektore/sisteme u domaćinstvu i u poslovne svrhe osigurana i kreditna sredstava.

“Projekt podrazumijeva kreditiranje i dodjelu bespovratnih sredstava za poduzetnike koji će proizvoditi/montirati solarne kolektore/sustave kao i kreditiranje klijenata Partnera koji žele instalirati i koristiti solarne kolektore. Kamatna stopa je 9,99% i maksimalni rok otplate je 60 mjeseci. Nisu predviđeni troškovi obrade kredita”, navodi Eldar Hukić, stručni suradnik za razvoj proizvoda u marketing odjelu Partnera.

Kaže da je prosječno vrijeme potrebno za izgradnju solarne elektrane, uzimajući u obzir trenutnu zakonsku regulativu, tek nekoliko dana te da nisu potrebne posebne dozvole. “Za izgradnju manjeg solarnog sistema u prosjeku je potrebno 3.500 do 5.000 KM dok je za veći potrebno oko 10.000 KM. Povrat investicije se kreće između 5 i 7 godina”, objašnjava naš sugovornik. Napominje da efikasnost jednog sustava ovisi od kvaliteta izrade, insolacije (osunčanosti), te njegovog pravilnog dimenzionisanja za korištenje.

Istraživanja pokazuju da za korištenje solarnih kolektora postoji značajan interes. “Veoma i jako zainteresovanih domaćinstava na uzorku od 4.000 ispitanih domaćinstava bilo je oko 40%. Interesantno, nešto veća zainteresovanost je za veće solarne sustave za podršku grijanju”,navodi Hukić.