21.feb.2012
Osim što su izvrsnog okusa, izvor su mnogih potrebnih nutrijenata, odnosno proteina i vitamina koji daju organizmu snagu i poboljšavaju stanje imuniteta. Masnoće koje sadržavaju orašasti plodovi spadaju u skupinu polinezasićenih i monozasićenih masnih kiselina, mnogo su zdravije nego neke druge vrste, te neće izazvati dobivanje na tjelesnoj težini, a ono što je najvažnije imaju sposobnost da smanje LDL razinu kolesterola.
Orašasti plodovi pokazali su se vrlo dobrima za srce, pa su tako neke studije pokazale da svakodnevnim konzumiranjem orašastih plodova možete čak do 35 posto smanjiti šansu za razvojem srčanih bolesti.
Osim toga, orašasti plodovi bogati su selenom i vitaminom E koji su jaki antioksidansi, koji pak mogu usporiti starenje tijela na način da blokiraju utjecaj slobodnih radikala. Bogati su kalcijem, koji je potreban kostima i magnezijem koji je potreban kako bi se kalcij mogao apsorbirati u organizam. Jedna trećina šalice badema sadrži 100 grama kalcija.
Preporučuju se dijabetičarima
Američko društvo dijabetičara u svojem listu „Diabetes Care“ objavili su da dnevna konzumacija od 30 grama orašastih plodova sadrži između 160 i 200 kalorija, a većina masnoća koje ćete unesti u tijelo su mononezasićene masne kiseline (oleinska kiselina) koje su vrlo dobre za srce.
Također, u članku tvrde da kada se 60 grama orašastih plodova dnevno zamijeni rafiniranim ugljikohidratima to može spriječiti pojavu dijabetesa ili pak spriječiti komplikacije koje mogu nastati zbog te bolesti.
Nadalje, istraživanja su pokazala da osobe koje su oboljele od dijabetesa tipa 2 i koje su tijekom pokusnog razdoblja jele orašaste plodove pokazale su dobre rezultate što se tiče razine lipida, što se pokazao i slučaj kod osoba koje su bile zdrave.
Više plodova, niži tlak
Orašasti plodovi pokazali su se vrlo djelotvorni kod osoba koje imaju visoki krvi tlak, odnosno došlo do njegovog značajnog smanjenja. Američki „Nacionalni institut za srce, pluća i krv“ tako preporuča konzumiranje orašastih plodova četiri do pet puta na tjedan.
Također, su tijekom dugogodišnjih istraživanja primijećene razlike u težini kod osoba koje su redovito jele orašaste plodove za razliku od onih koji nisu. Naime, oni koji su ih konzumirali imali su prosječno pet kilograma manje od osoba koje nisu konzumirale orašaste plodove. Isto tako primijećen je trend da osobe koje su barem dva puta tjedno jele orašaste plodove su rjeđe imale probleme s viškom kilograma ili bile predebele.
Orašasti plodovi odgovorni su i za dobro funkcioniranje moždanih vijuga i dobro raspoloženje. Zdravi živčani sustav znači bolje i sretnije razmišljanje. Naime, neka su čak istraživanja pokazala da manjak omega 3 masnih kiselina može uzrokovati depresiju.
Indijski oraščići posebno su bogati magnezijem, koji pomaže u boljem protoku krvi, a to uključuje i mozak. Uključite li i bademe su svoju redovitu prehranu, u organizam ćete unijeti dodatne količine fenilalanina (esencijalna aminokiselina), što može još dodatno pridonijeti vašem mentalnom zdravlju.
Bogatstvo orašastih plodova
Orasi – bogati su vitaminom C i E, kalcijem, magnezijem i željezom, a 60 posto od ukupne količine masti čine nezasićene masne kiseline.
Kikiriki – bogat je proteinima, ugljikohidratima, mastima, kalcijem, željezom, niacinom, folnom kiselinom, manganom i cinkom, vitaminom D i E. Preporuča se konzumacija neljuštenog kikirikija.
Pistacije – sadrže vitamin C, A, B6, kalcij, željezo, tiamin, bakar i mangan, te su vrlo jaki antioksidans. Bogate su ugljikohidratima.
Brazilski orah – bogat je kalcijem, manganom i tiaminom, no iznimno su kalorični, pa tako jedna šalica tih plodova sadrži 1000 kalorija.
Bademi – bogat oleinskom kiselinom, vitaminom E, manganom i kalijem. U kori badema nalazi se većina fitokemikalija flavonoida imaju jako antioksidativno djelovanje, posebno kada djeluju s vitaminom E.
Lješnjaci – bogati su esencijalnim uljima, vitaminom E, koji sprečava oksidaciju polinezasićenih masnih kiselina, te vitaminom A koji je prirodni antioksidans. Tu su i vitamini B5 i B6, mangan, selen i cink.
4°