Prije nekoliko dana javnost je potresla vijest o slučaju podvođenja maloljetnica. Požar u Domu penzionera u Tuzli, u kojem je život izgubilo jedanaest osoba, također je šokirao i uznemirio građane Tuzlanskog kantona, ali i šire.
O tome kako ovakvi, ali i drugi tragični slučajevi poput femicida, utiču na mentalno zdravlje, razgovarali smo s Eminom Čirić – pedagogicom, psihologinjom i geštalt psihoterapeutkinjom u edukaciji. Završila je edukaciju iz islamske psihologije na International Open Universityju. Djeluje na polju psihološkog osnaživanja mladih i žena kroz savjetodavni rad, predavanja i radionice.

“Tragični događaji duboko su uzdrmali kolektivni osjećaj sigurnosti, povjerenja i dostojanstva građana. Iako se radi o naizgled odvojenim tragedijama, njihov psihološki učinak na društvo je zajednički izazivaju dubok osjećaj nesigurnosti, ogorčenja i gubitka povjerenja u institucije i ljude koji bi trebali pružati zaštitu. Ovakvi događaji aktiviraju kolektivnu traumu. Pojedinac gubi kapacitet da smisleno obradi ove situacije. Gubitak kontrole nad situacijom i strah za vlastiti život bude osjećaje anksioznosti, razdražljivosti i bespomoćnosti. Sigurnost je jedna od osnovnih potreba ljudskog bića za normalno funkcionisanje. Njena ugroženost, posebno kada su pogođene najranjivije kategorije društva (stare i maloljetne osobe) pored empatije prema žrtvama budi i osjećaj šoka: ‘Ako nisu zaštićeni ni oni, ko će štititi nas?’ Dok su istrage u toku, bitno je podsjetiti na važnost davanja tačnih informacija i na otvaranje prostora za obradu i razgovor o osjećanjima koja su ove tragedije donijele. Takav pristup olakšava saznanje da nismo sami u svom bolu, da ga dijelimo, te da kroz zajedničko izražavanje boli, šoka i razočarenja možemo krenuti ka izgradnji osjećaja povezanosti i povjerenja”, kazala je Čirić.

Naša sagovornica dodaje da se u ovakvim situacijama često javlja i tzv. sekundarna trauma, emocionalna iscrpljenost i tuga koja nastaje usljed stalnog izlaganja vijestima o patnji drugih, zbog čega je kontrola konzumacije medijskih sadržaja neophodna za očuvanje psihičke stabilnosti pojedinca.

“O mentalnom zdravlju bitno je brinuti svakodnevno, kroz obradu emocija, misli i tjelesnih senzacija. Dokazano je da ljudi koji redovno vode brigu o svom psihološkom zdravlju imaju veću otpornost na spoljašnje stresore. Iz tih razloga sasvim je u redu potražiti pomoć i podršku stručnog lica ,psihologa, psihoterapeuta ili psihijatra – onda kada osjetimo da je teško samostalno obraditi ono što se dešava u nama”, ističe Emina Čirić.

Tragedije koje potresaju zajednicu ne ostavljaju posljedice samo na pojedince, već i na naše kolektivno povjerenje i osjećaj sigurnosti. Zato je važno da o ovim temama govorimo otvoreno, da jedni drugima pružimo podršku i da brinemo o svom mentalnom zdravlju jednako kao o fizičkom. Samo kroz empatiju, solidarnost i spremnost da potražimo pomoć kada nam je potrebna, možemo graditi društvo koje će biti otpornije, svjesnije i humanije.