Visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini Christian Schmidt nametnuo je nove odluke koje se tiču duga Republike srpske prema slovenačkoj firmi “Viaduct” i integriteta izbornog procesa u cijeloj BiH.

Odluke koje je donio nazvao je “mjerama za zaštitu funkcionalnosti Bosne i Hercegovine”, a objavio je i videosnimak u kojem pojašnjava odluke.

Kada je riječ o dugu slovenskoj firmi “Viaduct” koji Republika srpska izbjegava da plati iako su krivi za raskid ugovora zbog kojeg je nastao dug, Schmidt rješava na način da taj novac uzima iz sredstava od akciza s jedinstvenog računa, ali od dijela koji pripada RS. Na taj način bit će trajno riješena situacija u kojoj najviše trpi BHANSA, a zbog duga Republike Srpske.

Kada je riječ o integritetu izbornog procesa, odnosno izdvajanju novca za nove tehnologije, odlučio je da novac osigura Centralna banka BiH.

Prema saznanjima Klix.ba, unutar seta novih odluka trebalo je biti i finansiranje kulturnih institucija od državnog značaja, ali je u posljednji trenutak odlučeno da to ne nameće.

U videu objavljenom na web-stranici Ureda visokog predstavnika (OHR), Schmidt je pojasnio zbog čega je nametnuo odluku o isplati duga firmi Viaduct.

“Mjeseci, svi gledamo kako se gomilaju ogromni problemi. Kao visoki predstavnik, odlučio sam da sada djelujem, u interesu građana Bosne i Hercegovine”, rekao je Schmidt na početku.

Govorio je o tome kako vlasti u BiH i dalje nisu usvojili budžet za 2025. godinu, rekavši kako to “za sobom vuče druge probleme.”

“Ozbiljna prijetnja po BiH su dugovi po odlukama arbitražnih sudova, posebno u slučaju ‘Viaduct.’ Ovaj slučaj prijeti ključnim državnim institucijama, uključujući Centralnu banku BiH i BHANSA-i”, dodao je.

Schmidt je rekao da je državno pravobranilaštvo u “više od 15 pisama pojasnilo prijetnje posljedica ovog slučaja”, te da su pisma stigla i na adresu institucija u entitetu Republika Srpska.

“Dug je trebao biti 80 miliona, ali je zbog kamata porastao na više od 100 miliona KM, te i dalje raste, u iznosu od 9.000 eura svaki dan. Ne postoji iskren interes da se ovi problemi riješe na vrijeme da se izbjegnu negativne posljedice koje će osjetiti svi građani BiH, jer će Viaduct pokušati novac uzeti od državnih institucija, iako je RS odgovorna za ovaj dug”, rekao je.

Schmidt je naveo da “neki izražavaju sumnju u to da li je ovo što radi legitimno”, a u odgovoru je visoki predstavnik podsjetio da je “BiH i dalje zemlja u kojoj je međunarodna zajednica involvirana.”

“Ovo je razlog zbog čega međunarodna zajednica, kroz EUFOR-Altheu i OHR, još ima konačnu izvršnu odgovornost u ovoj zemlji. Vijeće sigurnosti Ujedinjenih nacija je potvrdilo s rezolucijom 1144 korištenje bonskih ovlasti. Kada sam sve to uzeo u obzir, odlučio sam da djelujem”, dodao je Schmidt.

Kako je pojasnio, dug firmi “Viaduct” će biti isplaćen kroz novac prikupljen od akciza, i to iz dijela koji je trebao pripasti RS-u, uz dodatno pojašnjenje da budžetska stabilnost ovog entiteta neće biti pogođena ovom odlukom.

“Neće biti utjecaja na isplate ljudima u RS-u, kao ni na programe koji koriste građani entiteta”, rekao je visoki predstavnik u BiH.

U daljem pojašnjenju, Schmidt je naveo da je ova odluka “u skladu s principom da onaj koji je napravio dug treba da ga plati”, te podsjetio da je Željka Cvijanović, tada premijerka RS-a, potpisala ugovor s Vijećem ministara BiH u kojem je entitet preuzeo punu odgovornost za ovaj slučaj, uključujući i potencijalnu isplatu.

“Jasno je da se RS obavezala da plati dug i odgovorna je za to”, dodao je, uz opasku da od 2017. godine nisu isplatili “niti jednu marku.”

Schmidt je dalje rekao kako “ne može biti sretan što država plaća dugove entiteta” i da “to nije moguće.” Naveo je i da Centralna banka BiH više neće strahovati od gubitka imovine, te da BHANSA sada može “osigurati pozitivan ambijent za kontrolore leta koji rade ključni posao.”

“Ove institucije su ključne za građane i ne mogu biti u opasnosti zbog neodgovornog ponašanja. S njima se ne može igrati”, rekao je, rekavši kako profiti od Centralne banke BiH ne mogu biti korišteni za rješavanje problema entiteta, te da ovaj novac sada treba biti iskorišten za državne institucije.

Kada je riječ o izbornom procesu, Schmidt je posebno naglasio da se ključne reforme koje se tiču uvođenja novih tehnologija u izborni sistem – kao što su elektronska identifikacija birača i skeneri glasačkih listića – ne mogu provesti bez osiguranog budžeta.

Uprkos tome što je Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH usvojio studiju izvodljivosti za te tehnologije, sredstva za njihovu nabavku nisu planirana u nacrtu budžeta za 2025. godinu.

Kako bi premostio ovu blokadu i omogućio da BiH napravi iskorak ka slobodnim i poštenim izborima u skladu sa evropskim standardima, Schmidt je odlučio da Centralna banka Bosne i Hercegovine iz svojih zakonski definisanih profita izdvoji sredstva za nabavku izbornih tehnologija koje će biti primijenjene na općim izborima 2026. godine.

“Sa ovom odlukom, Centralna banka može staviti svoje prihode na raspolaganje institucijama BiH u svrhu osiguranja transparentnih i fer izbora. Niko se time ranije nije ozbiljno bavio u budžetskom planiranju, a izbori su temelj svake demokratske države”, poručio je Schmidt.

Odlukom je precizirano i da preostala sredstva iz dobiti Centralne banke mogu biti korištena isključivo za potrebe finansiranja državnih institucija, čime se jača fiskalna stabilnost i institucionalni kapaciteti BiH.

Podsjetimo, Visoki predstavnik je u istoj intervenciji riješio i dug prema firmi Viaduct tako što je iz sredstava prikupljenih kroz putarine, koje stoje na jedinstvenom računu još od 2018. godine, odlučio da izmiri obaveze iz dijela koji pripada Republici Srpskoj, čime se sprječava finansijska blokada državnih institucija poput Centralne banke i BHANSA-e.

Schmidt je u poruci liderima poručio da “građani ove zemlje predugo čekaju funkcionalne institucije” i pozvao ih da usvoje budžet za 2025. godinu bez daljnjih odgađanja.

“Vrijeme je da se prestane sa političkim igrama. Građani imaju pravo na izbore u kojima će njihov glas biti poštovan, a rezultati biti vjerodostojni”, zaključio je Schmidt.