Od održavanja sjednice Gradskog vijeća u Tuzli u junu ove godine do danas mnogo toga se nije promijenilo po pitanju sve većeg priliva migranata u ovaj grad i uslova u kojima oni borave.

Terenski ured Službe za poslove sa strancima BiH i dalje se nalazi na istom mjestu, a migranti koji se u potrazi za boljim sutra zadese u Tuzli uglavnom su oslonjeni na pomoć dobrih ljudi.

Na desetine migranata svakodnevno je moguće vidjeti ispred zgrade u kojoj je smješten Terenski ured Službe za poslove sa strancima BiH u Tuzli. Nakon administrativne obrade oni u Tuzli ostaju u prosjeku dva-tri dana, kada nastavljaju put prema Sarajevu ili Unsko-sanskom kantonu.

U ovom gradu nesebičnu pomoć im pruža grupa volontera, članovi nevladinih organizacija te djelatnici Narodne kuhinje Imaret i Crvenog križa koji im uručuju pakete ili eventualno previjaju rane. Veliki problem predstavlja nepostojanje javnih toaleta i pristupa pitkoj vodi, zbog čega se nemaju gdje okupati, odnosno voditi računa o ličnoj higijeni. Zbog ovih problema volonteri su nekoliko puta apelovali na gradsku i kantonalnu vlast koja sa sebe skida odgovornost te je prebacuje na više nivoe.

“Kada migranti dođu u Tuzlu, mogu se osloniti prvenstveno na volontere koji su udruženi na Facebook grupi i vrlo brzo razmijene informacije, odnosno koliko ih je došlo, kada i gdje se nalaze, koje su im potrebe… U Tuzlu dolaze umorni i uglavnom u lošem stanju. Treba im sve, a ono što volonteri neumorno ističu jesu toalet i tuš, jer Tuzla nema javni, niti pokretne toalete za migrante. Mnogi se po sedam dana nisu okupali”, kaže za Klix.ba jedna od volonterki Džemka Karača-Osmanović. U jutarnjim satima ispred zgrade u kojoj se nalazi Terenski ured Službe za poslove sa strancima BiH dolaze djelatnici tuzlanskog Crvenog križa koji migrantima podijele higijenske, a ponekad i paketiće s prehrambenim artiklima, ili im eventualno previju rane. “Udruženje Zemlja djece djeluje brzo, a volonteri im uglavnom jave kad stignu maloljetnici. Oni se potrude brzo izaći na teren i dati im vreće za spavanje, patike, odjeću… Kada se pojave porodice s djecom, obično se u roku od sat sve organizuje za njih. Od hrane i odjeće, do smještaja. Nekad je dovoljno samo pet minuta da se sve riješi uz pomoć dobrih ljudi, odnosno volontera koji imaju i svoje živote, poslove, porodice…”, nastavlja Karača-Osmanović. I pored svih privatnih obaveza koje im život nameće, tuzlanski volonteri na terenu djeluju tokom cijelog dana i noći, sedam dana u sedmici.

“Neumorno ih obilaze, pokušavaju pomoći što je više moguće, pronaći mjesto za tuširanje ili nekoliko sati sna. Razgovaraju s njima, pružaju informacije i podršku. Pune im telefone, pomažu naći frizera da ih ošiša…”, nadovezuje se Karača-Osmanović. U periodu od ponedjeljka od petka hranu za migrante pripremaju zaposlenici Narodne kuhinje Imaret u Tuzli koji u ovom segmentu nemaju nikakvu pomoć od gradske i kantonalne vlasti. Namirnice im za pripremu hrane donose građani koji im uručuju i finansijska sredstva za ovu namjenu, a nedavno je novčano podržao i Rijaset Islamske zajednice u BiH sa pet hiljada KM.

“Mi smo od novembra prošle godine uključeni u pomoć migrantima i tada ih je bio veoma mali broj. Međutim, od jula ih je mnogo više. Zahvaljujući sredstvima Rijaseta Islamske zajednice u BiH mi smo sada u mogućnosti migrantima pripremati tople obroke uz podjelu jogurta, voća ili vode”, kazala je za Klix.ba direktorica Regionalnog odbora Merhameta Tuzla Mensura Husanović.

Dnevno se u Tuzli kreće između 100 i 150 migranata, a u prosjeku se, naspram mogućnosti, pripremi 240 obroka.

“Naši zaposlenici im ujutro dijele doručak, a do 15 sati pripremaju ručak koji potom preuzimaju tuzlanski volonteri, nakon čega ga dijele oko 18 sati”, dodaje Husanović. Ona navodi da ih niko od nadležnih dosad nije kontaktirao s ciljem uručenja određene novčane pomoći kako bi se na što jednostavniji način pripremali obroci.

“Svi oni koji žele pomoći migrantima to mogu učiniti i putem donacija našoj kuhinji kako bismo mogli pripremati nove obroke. Mi ne smijemo dovesti u pitanje funkcionisanje Narodne kuhinje, odnosno podjelu obroka njenim redovnim korisnicima. Zbog toga za migrante koristimo samo namjenske donacije”, naglašava Husanović.

S obzirom na to da tuzlanska Narodna kuhinja ne radi danima vikenda, subotom i nedjeljom hranu za migrante pripremaju volonterke koje kuhaju rižu i piletinu u svojim domovima, a potom ih dijele dva puta dnevno. Karača-Osmanović ističe da migranti u Tuzli uglavnom borave pod vedrim nebom, a nakon što prođu kroz administrativnu proceduru zapućuju se prema glavnoj autobuskoj stanici. Ukoliko zakasne na autobus ili voz, ostaju u Tuzli do naredne linije. Muškarci pretežno spavaju na otvorenom, dok se porodice sa ženama i djecom u većini slučajeva sklone s ulice.

Prema informacijama koje je Klix.ba dobio iz Uprave policije Ministarstva unutrašnjih poslova Tuzlanskog kantona (MUPTK), od početka 2019. do danas na području ovog kantona evidentirano je kretanje 2.375 migranata, što predstavlja povećanje u odnosu na godinu ranije.

Iz Uprave policije MUP-a TK su nam kazali da su poduzete sve mjere i radnje uvjetovane migrantskim valom još u 2018. godini kada je na području TK evidentirano kretanje 1.714 migranata. “Navedene mjere i radnje su planski intenzivirane, posebno u 2019. godini, a naročito u posljednja tri mjeseca ove godine kada je priliv migranata znatno porastao. Iste se prije svega odnose na pojačanu kontrolu vozila i vozača u saobraćaju, posebno na rubnim područjima TK, pojačanu kontrolu migranata zatečenih u vozilima, kao i onih koji se kreću pješice u cilju utvrđivanja posjedovanja potvrde o iskazanoj namjeri za azil, kontinuirano prisustvo policijskih patrola u pojedinim ulicama Tuzle s ciljem podizanja stepena lične sigurnosti, kako migranata tako i ostalih građana”, kazali su za Klix.ba iz Uprave policije MUP-a TK.

Migranti na području Tuzle su dosad počinili određena krivična djela, a prema njima su poduzete zakonski predviđene mjere.

Izvor: klix.ba