28.feb.2011
“KRALJEV GOVOR” s četiri osvojena Oscara je dobitnik večeri. Isto toliko zlatnih kipića dobio je “Početak”, ali Nolanov akcijski SF sve je svoje nagrade pokupio u tehničkim kategorijama dok je Hooperov historijski ep osvojio Oscare za najboljeg glumca, režiju i film godine. “Društvena mreža” osvojila je tri Oscara, među kojima kipiće za adaptirani scenarij i montažu. Po dva Oscara dobili su “Alisa u zemlji čudesa”, “Boksač” i “Priča o igračkama 3”.
Lista nominacija i pobjednika
“Društvena mreža” i David Fincher taku su, sasvim nepravedno, postali gubitnici večeri. Oscar Aarona Sorkina za najbolji adaptirani scenarij tvorcima vjerojatno najboljeg filma godine, filma koji je već označen kao ostvarenje koje će u narednim desetljećima definirati Facebook generaciju, neće biti pretjerano opipljiva utjeha. Nažalost, ovakav rasplet bilo je lako predvidjeti nakon što je “Kraljev govor” kao tornado poharao gotovo sve strukovne nagrade. Priča o kralju mucavcu koji je vladao Engleskom u vrijeme Drugog svjetskog rata ipak je film koji je rađen po točno onom kalupu kakvog Akademija “puši” već desetljećima.
Solidnom, ali ne i vrhunskom uratku Toma Hoopera (kojeg zapravo i nose isključivo snažne glumačke izvedbe Colina Firtha i Geoffreyja Rusha) nisu naštetile ni optužbe za povijesni revizionizam koje su se zadnjih tjedana povlačile po američkim medijima. “Aferu” je zakuhao najveći živući novinar i poznati intelektualac Christopher Hitchens, koji je pohvalio film, ali nije se mogao suzdržati da ne opali pljusku autorima zbog svjesnog prikrivanja predratne sklonosti tadašnje britanske aristokracije (pa čak i samog Winstona Churchilla) prema Hitlerovoj nacističkoj Njemačkoj. No, da se istinita priča držala prave istine, Firthov George VI vjerojatno ne bi bio toliko simpatičan publici pa tako ni Akademijinim glasačima.
Bez iznenađenja, ali s tradicionalnim nepravdama
Jedno od bitnih obilježja ovogodišnje dodjele Oscara je i izostanak već tradicionalnih iznenađenja, koja se obično događaju u glumačkim kategorijama. Ove godine su kipiće uglavnom dobili upravo oni kandidati koji su na kladionicama slovili za favorite. Natalie Portman tako se okitila Oscarom za ulogu u “Crnom labudu”, što je izbor koji je nemoguće osporiti iako su i Annette Bening i Jennifer Lawrence imale izuzetno moćne uloge u “The Kids Are All Right” i “Zimskoj kosti”. No, Portman je svojom transformacijom u najnovijem remek djelu Darrena Aronofskog zasjenila kompletnu holivudsku elitu i dala konačnu potvrdu davno naslućenoj teoriji – klinka koja nas je osvajala praktički svim svojim ulogama od “Leona” nadalje je glumica kakva se rađa jednom u generaciji.
Akademijini glasači igrali su na sigurno i nagradama za sporedne glumce; kipiće su za uloge u “Boksaču” osvojili Christian Bale i Melissa Leo. Upravo to su bile kategorije u kojima smo se nadali iznenađenju, s obzirom na uistinu fascinantne uloge Johna Hawkesa (“Zimska kost”) i mlade Hailee Steinfeld (“Čovjek zvan hrabrost”). Međutim, dvoje relativno nepoznatih autsajdera nisu došli do izražaja među svojim razvikanijim i eksponiranijim kolegama, usprkos puno težim i kvalitetnijim ulogama u drastično boljim filmovima od osrednjeg “Boksača”. Oscara za Colina Firtha teško je kritizirati s obzirom da je simpatični Britanac uistinu pružio najbolju izvedbu u svojoj plodnoj karijeri, ali svakako treba spomenuti da smo ove godine imali pet podjednako dobrih uloga u kategoriji glavnog glumca pa nikako ne bi bilo nepravedno ni da je nagrada otišla u ruke Bardema, Bridgesa, Eisenberga ili Franca.
Najgora ceremonija ikad?
Što se tiče same ceremonije (koju na HRT-u, zbog rezanja troškova, ove godine niste mogli gledati), oni koji su ostali budni cijelu noć vjerojatno žale za bačenim satima koje su mogli puno gore iskoristiti. Teško je, ako ne i nemoguće, sjetiti se da je priredba kojom se obilježava “najveća holivudska večer” ikad bila dosadnija. James Franco i Anne Hathaway u ulogama voditelja snašli su se užasno. Umjesto da ožive Oscare mladenačkim poletom (zbog čega ih je Akademija i angažirala), ovo dvoje perspektivnih glumaca uglavnom su bili rigidni i nezanimljivi.
Umjesto da se ugledaju na Rickyja Gervaisa, koji je briljirao kao voditelj Zlatnih globusa, Franco i Hathaway odlučili su se za “politički korektni” pristup te su se u potpunosti suzdržali od podbadanja svojih kolega što je njihove navodne pošalice učinilo bljutavima, ni najmanje smiješnima i isforsiranima. Cijela je večer imala tek dva hvalevrijedna trenutka: pojavljivanja 94-godišnje legende Kirka Douglasa i ponajboljeg voditelja ceremonije u povijesti Oscara Billyja Crystala. Nimalo kreativni nisu bili ni filmaši u svojim govorima zahvale, a jedini “skandal” večeri isprovocirala je Melissa Leo koja je u svojoj zahvali ispalila “zabranjenu” riječ “jebeno”. Ceremoniju je najbolje opisao najutjecajniji američki filmski kritičar Roger Ebert, koji je par sekundi nakon završetka “showa” na svom Facebook profilu ostavio sljedeću poruku: “Najgori Oscari koje sam ikad vidio, a ja ih pratim već jako dugo. Nekoliko sjajnih pobjednika, fina raspodjela nagrada, ali ceremonija je bila mrtva”.
tuzlarije.net