Prema svim procjenama Zastupnički dom Parlamentarne skupštine BiH do oktobarskih izbora održat će još maksimalno tri sjednice. Parlamentarci kojima se iz džepova siromašnih građana BiH mjesečno isplaćuju plaće veće od 5.000 KM za četiri godine uspjeli su usvojiti samo 14 novih zakona.

Zastupnici i delegati u Parlamentarnoj skupštini BiH radit će prvu sedmicu augusta nakon čega idu na kolektivni godišnji odmor koji će trajati do kraja osmog mjeseca. Odmah po povratku s godišnjeg odmora u BiH započet će predizborna kampanja za predsjedničke i parlamentarne izbore.

Centralna izborna komisija (CIK) BiH ranije ja saopćila da zvanična predizborna kampanja počinje 7. septembra 2018. godine. U ovom periodu niko ne očekuje posebnu produktivnost rada državnog organa zakonodavne vlasti s obzirom na to da će se parlamentarci uglavnom posvetiti predizbornim aktivnostima, odnosno pridobijanju povjerenja birača za još jedan mandat.

U julu je zakazan nastavak 62. sjednice Zastupničkog doma PSBiH, koja je započela 30. maja 2018. godine, isto kao i 63. sjednica koja je trebala biti održana 20. juna 2018. godine. Zastupnici vjeruju kako će u ovom mandatu biti održana samo još 64. sjednica Zastupničkog doma PSBiH.

Definitivno, ovaj saziv zakonodavne vlasti koji predvode SDA, HDZ BiH, SBB i Savez za promjene pokazao se kao najneefikasniji u smislu rada. Prošli saziv vlast (mandat 2010.-2014.) uspio je do kraja mandata održati 73 sjednice Zastupničkog doma PSBiH, u mandatu 2006.-2010. održane su 83 sjednice, dok je zakonodavna vlast u mandatu 2002.-2006. održala čak 85 sjednica.

Parlamentarna skupština BiH, generalno, ne može se pohvaliti ni velikim brojem usvojenih zakona koji iznosi samo 59. Važno je istaći da Parlamentarna skupština BiH nije usvojila 59 novih zakona, već 38 izmjena postojećih zakona, sedam dopuna postojećih zakona i samo 14 novih zakona.

Uprkos stalnim kritikama na račun Vijeća ministara BiH zbog slabog predlaganja zakona ili izmjena zakona, podaci pokazuju kako je izvršna vlast ipak predložila najveći broj zakona, odnosno 61 posto. Ovaj postotak bio bi mnogo veći ukoliko se uzme u obzir da je Parlamentarna skupština BiH odbila ukupno 24 zakonska prijedloga čiji je predlagač Vijeće ministara BiH.

Od novih zakona usvojeni su Zakon o Budžetu institucija BiH i međunarodnih obaveza BiH za 2018. godinu, Zakon o Budžetu institucija BiH i međunarodnih obaveza BiH za 2017. godinu, Zakon o Budžetu institucija BiH i međunarodnih obaveza BiH za 2016. godinu i Zakon o Budžetu institucija BiH i međunarodnih obaveza BiH za 2015.godinu.

Pored budžeta parlamentarci su za četiri godine mandata izglasali usvajanje još samo deset novih zakona i to Zakona o parlamentarnom nadzoru, Zakona o pružanju besplatne pravne pomoći, Zakona o obilježavanju malog oružja, lakog naoružanja i pripadajuće municije, Zakona o kontroli vanjskotrgovinskog prometa oružja, vojne opreme i robe posebne namjene, Zakona o kontroli vanjskotrgovinskog prometa robe dvojne namjene, Zakona o carinskoj politici u Bosni i Hercegovini, Zakona o obligacionim odnosima u civilnom zrakoplovstvu Bosne i Hercegovine, Zakona o štrajku zaposlenih u institucijama Bosne i Hercegovine, Zakona o strancima i Zakona o azilu.

Za ovakav angažman građani BiH od 9. decembra 2014. godine isplaćivali su zastupnicima i delegatima mjesečne plaće više od 5.000 hiljada KM. Ovaj iznos nije posebno stimulisao određeni broj parlamentaraca da se jave i postave pitanje na sjednici Zastupničkog doma PSBiH pa tako, prema zvaničnim podacima Parlamentarne skupštine BiH, zastupnici Asim Sarajlić, Željko Komšić, Đorđo Krčmar, Juvan Vukovljak i Milica Marković u ovom mandatu nisu postavili nijedno pitanje.

Ovim povodom razgovarali smo sa zastupnikom opozicionog SNSD-a Lazarom Prodanovićem koji nam je kazao kako je ovo najneproduktivniji mandatni period od kada obnaša dužnost zastupnika u Parlamentarnoj skupštini BiH.

“Ja sam već tri mandata zastupnik u Parlamentarnoj skupštini BiH. Saziv od 2006. do 2010. godine imao je mnogo više sjednica, a za ovaj nisam siguran da će imati više od 64 sjednice. To je jedan od pokazatelja”, rekao je Prodanović.

Kako kaže, više od dvije trećine tačaka uvrštenih na dnevni red su zastupničke inicijative ili političke rasprave, ako se ne računaju ratifikacije sporazuma. On se požalio i na mali broj razmatranih zakona, što govori o neoperativnosti najvišeg državnog organa zakonodavne vlasti.

“Od 59 usvojenih zakonskih rješenja većinom se radi o izmjenama i dopunama nekog od postojećih zakona. Suštinski skoro da nijedan značajniji zakon nije usvojen u Parlamentarnoj skupštini BiH”, kazao je Prodanović.

Duboko je uvjeren da će Zastupnički dom PSBiH do kraja mandata okončati ranije započetu 62. sjednicu, održati 63. sjednicu čiji je dnevni red već poznat i eventualno održati još samo 64. sjednicu do održavanja predsjedničkih i parlamentarnih izbora u našoj zemlji.

“Ne vjerujem da će biti više od ukupno dvije sjednice. Na njima očekujem nastavak retorike kakvu smo imali priliku slušati na 62. sjednici, odnosno politički obojenu retoriku koja ne teži dogovoru. Parlamentarna većina trebala bi se definisati prije održavanja sjednice kako bi se postigla saglasnost o nekim važnim pitanjima”, smatra Prodanović.

Na pitanje vjeruje li da će Parlamentarna skupština BiH biti u kapacitetu da usvoji važne zakone do oktobra Prodanović je odgovorio da ne vjeruje u takav scenarij.

“Možda će u Domu naroda PSBiH biti usvojen Zakon o krivičnom postupku BiH jer je bilo prilično mnogo pritisaka i zahtjeva. Ne vjerujem da će se doći do rješenja izmjena Izbornog zakona BiH. Možda će uspjeti to uraditi 5 do 12, ali ako se bude išlo redovnom procedurom i bez konsenzusa, od toga nema ništa”, zaključio je Prodanović.

Zastupnik Nezavisnog bloka Sadik Ahmetović kazao nam je da je ovaj mandat trebao biti mandat ubrzanja puta BiH ka Evropskoj uniji i NATO-u, a da u ovom trenutku niko uopće ne zna gdje se BiH nalazi kada je riječ o njenoj EU perspektivi.

“Brisel je bio destinacija gdje se rijetko odlazilo, jer aktuelni šefovi vlasti su demaskirani i njihova deklarativna priča o Evropi je izlizana fraza koju svi u Briselu odlično znaju. Život u našoj zemlji je postao nepodnošljiv bez štele, kako za univerzitetske profesore tako i za građane i omladinu koja bježi od aktuelne vlasti”, rekao je Ahmetović.

On smatra da je Parlamentarna skupština BiH u potpunosti zaobiđena i u principu nije imala svoju ulogu donošenja zakona s obzirom na to da Vijeće ministara BiH nije znalo voditi procese i pozitivno upravljati državom.

“Vijeće ministara BiH bit će zapamćeno po vrlo malom broju prijedloga zakona. Parlament je postao predizborna pričaonica i mislim da bi državi više koristilo da se do izbora ne sastaje, jer bi uštedjeli novac poreznih obveznika naše zemlje, a s tim bi trebalo ili ukinuti plaće parlamentarcima ili ih zbog ustavne odredbe svesti na prosječnu plaću radnika u BiH”, zaključio je Ahmetović.

klix.ba