Općina Sapna, prema podacima iz dokumenta “Socioekonomski pokazatelji po općinama FBiH 2021.” Federalnog zavoda za planiranje razvoja, spada u skupinu izrazito nerazvijenih općina. U Sapni živi oko 11.000 stanovnika, prema posljednjem popisu stanovništa, a stanovništvo kontinuirano emigrira u zapadnoeuropske zemlje, posebno mladi.
Mladi bračni par Salihović nije obeshrabrila ova statistika i činjenica da Sapna postaje općina koja se gasi, sa iznimno niskim procentom poslovnih prilika i projekata koji bi mlade zadržali u ovoj općini, već su motivisani time da postanu pokretači pozitivnih promjena.
Emina i Muhamed Salihović su pozitivan primjer mladih i vrijednih ljudi u Bosni i Hercegovini. Oni osim znanja, kao magistri agronomije, ulažu veliki fizički napor, vrijeme, finansijske resurse, da bi stigli do uspješnih rezultata, koji su potvrda njihovog predanog i kontinuiranog rada na polju razvoja organske proizvodnje povrća.
Ovo dvoje mladih i ambicioznih ljudi, kao i drugi mladi koji su ostali, kojih je nažalost sve manje, čine onu ljepšu stranu života u ovom malom mjestu na sjeveroistoku Bosne.
“Naše gazdinstvo postoji već dugi niz godina i pretežno je bilo opredjeljeno za stočarsku proizvodnju kojom se bave roditelji. Nakon što smo odlučili ostati živjeti na selu i generalno u BiH htjeli smo uvesti neke promjene te smo se odlučili na plasteničku proizvodnju paradajza, paprike i krastavca. U početku ideja je bila da to bude za vlastite potrebe, ali korištenjem iskustva i znanja izvlačili smo jako dobre prinose što nas je navelo na postepenu prodaju.“, kaže Emina i dodaje da su zbog potraže njihovih proizvoda u planu proširiti proizvodnju.
” Zbog potražnje sada nam je cilj prošiti proizvodnju. Trudimo se raditi po principima organske proizvodnje, koristiti inpute dopuštene u organskoj poljoprivredi jer prije svega mi koristimo te proizvode, a i kupci nam vjeruju. Ulažemo u proizvodnju, koristimo resurse i znanje, ali i učimo iz iskustva. Čak i ako uložimo sve svoje napore, novac i pamet, poljoprivreda opet ne zavisi u potpunosti od nas.“
Velika količina padavina u junu mjesecu je uticala i na gazdinstvo porodice Salihović, biljke su stagnirale u stresnim uslovima, ali su uz svoje iskustvo i znanje uspjeli oporaviti i ojačati razvoj i proizvodnju povrća, te im je veliko ohrabrenje što do kraja sezone ima još vremena za konačan zbir urađenog posla.
“Trudimo se pratiti inovacije i naučna istraživanja u poljoprivredi po pitanju ishrane, zaštite i održavanja usjeva i naravno primijeniti ih, posebno u dijelu organske proizvodnje iako su mnogi proizvođači skeptični po pitanju toga. Danas je poljoprivreda jako napredovala, sve je više u procesu digitalne transformacije odnosno rade se olakšice za farmere, ali je to kod nas jako malo zastupljeno što zbog ulaganja što zbog nepovjerenja.Trudimo se pratiti inovacije i naučna istraživanja u poljoprivredi po pitanju ishrane, zaštite i održavanja usjeva i naravno primijeniti ih, posebno u dijelu organske proizvodnje iako su mnogi proizvođači skeptični po pitanju toga. Danas je poljoprivreda jako napredovala, sve je više u procesu digitalne transformacije odnosno rade se olakšice za farmere, ali je to kod nas jako malo zastupljeno što zbog ulaganja što zbog nepovjerenja.“
Emina je radnu naviku stekla još u u porodičnom domu svojih roditelja, koji su joj usadili ljubav prema ovom poslu, kao i naučili da bude marljiva i uporna u svemu što radi. Dolaskom u porodicu Salihović nastavila je njegovati sve te lijepe osobine, zahvaljujući muževim roditeljima, koji za Eminu imaju samo riječi hvale i sretni su jer njihova djeca su pored njih i pomažu im oko domaćinstva. Uz podršku roditelja Emina i Muhamed su uspjeli da se posvete organskoj proizvodnji, a kvalitet su potvrdili i zadovoljni kupci do kojih stižu njihovi proizvodi.
Oboje su zaposleni u firmi, roditelji su, a nakon radnog vremena, rad u plasteniku i vrtu dođe im kao opuštajuća doza.
“Ko želi da radi posla uvijek ima. Suprug i ja smo magistri agronomije sa stalnim zaposlenjima u firmama koje se bave poljoprivrednom proizvodnjom i ovo nam je još jedan dodatni posao ali nas zaista rad u tome opušta. Pored toga imamo još dva honorarna posla i malu bebu koja nam je najvažniji zadatak. Naposlijetku, uvijek imamo šta raditi na sebi, posebno dok smo mladi, obrazovati se, graditi sebe kao ličnost i sticati iskustvo koje će nam značiti.“
Područje ove općine je izrazito poljoprivredno. Njen brdsko – planinski položaj je pogodan za razvoj voćarstva i uzgoj stoke. Da bi se mogla razvijati savremena proizvodnja, potrebno je izgraditi infrastrukturne objekte: puteve, električnu mrežu, uvesti mehanizaciju, podići pogon za preradu poljoprivrednih proizvoda. Neki od ovih projekata su već u znatnoj mjeri realizirani, međutim, za mlade ljude, pored toga, ipak je potrebno obezbijediti sigurniju budućnost i veće investicije, ali i zbog konfuzne političke situacije u našoj zemlji, koja nas prati posljednjih 30 godina, mladi žele pronaći konforniju sredinu za život i bolju egzistenciju zbog osnivanja porodice.
Porodica Salihović rijedak je primjer sa ovako optimističnom porukom, prenoseći svima nama ljepote života na selu, stoga oni koji trebaju prepoznati njihov trud i zalaganje, kao i potencijal s kojim raspolažu, trebalo bi da se više uključe i podrže mlade i vrijedne ljudi, a Bosna i Hercegovina itekako ih ima.
Projekat pisanja članka podržala je Vlada Federacije Bosne i Hercegovine.