Da bi postojala kraljica pčela, mora postojati zajednica pčela. Sve pčele, međutim, ne žive u društvenoj zajednici porodičnog tipa. Postoje i vrste pčela koje žive usamljenim životom, pojedinačno ili individualno. To su solitarne pčele. Kod njih razlikujemo samo mužjake i ženke za oplođavanje.
Ali zato pčele koje žive u društvenoj zajednici, poznate kao društvene pčele, imaju u svome sastavu i pčele radilice. To su ženke pčela koje po pravilu ne nose jaja. I tako u društvenoj zajednici domaćih pčela razlikujemo radilice, mužjake (koje zovemo trutovi) i samo jednu jedinu ženku koja polaže jaja, pravu majku cijele te kolonije, poznatu pod imenom matica.
Evo kako izgleda život jedne kraljice bumbara! Zimu provodi u rupi nekog drveta, u pijesku ili kakvom drugom pogodnom mjestu. Ona je jedini član bivše društvene zajednice koji je prezimio!
Stoga se odmah u proljeće hitro daje na posao da izgradi novu zajednicu porodičnog tipa.

Najprije traži pogodno mjesto gdje će osnovati novi dom; to je najčešće napušteno mišje gnijezdo. Zatim, pošto je odvojila samo meke materije iz tog gnijezda, pravi od njih gomilu i pod njom izdubi mjesto koje će joj poslužiti kao odgajalište potomstva. Oblijeće cvijeće radi sakupljanja cvjetnog praha i nektara da bi pripremila pogače koje stavlja u rupe već ranije spremljene za to. Potom izleže jaja na tu gomilu, prekriva ih voskom i zasjedne preko njih, kako bi ih zaštitila toplotom svoga tijela od hladnog vazduha.
U svojoj neposrednoj blizini pripremila je već voštane ćelije zvane saće i napunila ih dovoljnim količinama meda da se hrani dok leži na jajima. I čim njeni prvi mladunci poodrastu toliko da se mogu sami služiti svojim krilima, odmah preuzimaju većinu poslova svoje majke. Prave vosak, pčelinje pogače i održavaju saće punim da se prehranjuju u dane kada ne mogu izlaziti napolje.
U prvim danima proljeća sve novorođene pčele postaju radilice. Ali prije nego što se završi ljeto odrastu i mlade matice i trutovi. Zato se zajednica u jesen razdvaja. Dakle, jedini matičin zadatak za sve vrijeme sezone bio je da nosi jaja.
Kod društvenih pčela matica izleže jaja, ali se dalje ne brine o njihovoj sudbini. Dnevno može da položi i do 1500 jaja, a tokom jedne sezone oko 250000! Polaže oplođena jaja iz kojih se razvijaju radilice ili matice, što sve zavisi od potreba zajednice pčela. Neoplođena jaja pčela razvijaju se u trutove, a ovi budu likvidirani kada obave oplođenje.
Mlade matice se odgajaju u specijalnim matičnjacima. Prije nego što se izlegu, matica sa jednom polovinom radilica stvara novu zajednicu. I prva mlada matica koja je sposobna za život ubija svojom žaokom sve svoje sestre nesuđene matice u njihovim ćelijama, pa kao jedina preostala postaje kraljica pčela!