Mostovi su u ljudskoj civilizaciji uvijek spajali ljude, mjesta i kulture. U našem užurbanom modernom svijetu, mostovi se prave od betona, drva ili željeza, no u sjevernom dijelu Indije mostovi su živi i rastu.

Cherrapunji se nalazi gotovo u podnožju Himalja na krajnjem sjeveroistočnom dijelu Indije i slovi za lokaciju s najviše atmosferske vlage na planeti. Plemena Khasisa, koji žive na tom području, su oduvijek živjela u skladu s prirodom, prije gotovo 1000 godina Khasisi su shvatili da ne trebaju praviti mostove već ih mogu uzgajati.

Šume oko Cherrapunje su prepune visokih i prastarih drva gumenog fikusa – Ficus elastica, koji imaju neobično korijenje koje se spušta iz krošnji i ponekad doseže rijeke i rječice po 30 metara udaljene od stabla. Gumeni fikus je tipičan i po tome što većinu korijenja pruža po površini zemlje i s vremenom dosežu debljinu i do 50 centimetara.

Khasisi su naučili upravljati korijenje gumenog fikusa da prelazi rijeke, gudure i potoke postavljajući lagana debla palmi – koja brzo trule i stvaraju kompost – kao vodilice za nastajanje mostova od korijenja.

Jednom mostu od korijenja fikusa treba 15 godina da postane potpuno funkcionalan, nakon što se jedan korijen počne hraniti kompostom iz debla palme za njim slijede stotine drugih koji s vremenom naprave neobičan živi pleteni most iznimne čvrstine koji može izdržati težinu 50 ljudi bez problema.

Mostovi nikada ne propadaju, jer se vođeni starim korijenima, mladi neprestano dodaju ovoj prirodnoj tvorevini, obično se jednom mostu pridruži do 2-3 druga drva gumenog fikusa, tako da se most konstantno obnavlja, raste i jača.

Najstariji živući most je star oko 500 godina, dok je najpoznatiji dvojni most na kat iz okruga Meghalaja.

Ovi mostovi su bili gotovo u potpunosti ignorirani od strane svjetske javnosti dok ih ponovno nije otkrio Denis P. Rayden koji se založio za stvaranje novih prirodnih mostova u cijeloj okolici Cherapunjija kako bi se održala ova ekološka tradicija.

Priroda je prepuna čuda i život u skladu s njom je inspiracija, a ne tlaka i prinuda kako smatra politika i većina pobornika zapadnjačke civilizacije.

Pogledajte galeriju:

Autor: Ljubica Šaran

Izvor: MatrixWorld-HR.com