Koliko su žene zastupljene u politici najbolje nam govore rezultati u koje imamo uvid nakon održavanja izbora. Na listama kandidatura malo je žena, a možda ih ne bi nikako ni bilo da nije regulisano zakonom. Nakon održavanja izbora kada se dodjeljuju pozicije u ministarstvima, javnim ustanovama žene su opet u drugom planu. Kvota za učešće žena na izbornim listama je 40%, a na posljednjim lokalnim izborima na svim nivoima vlasti izabrano je 23,8 posto žena.

Iz Agencije za ravnopravnost spolova BiH kao razloge nedovoljne zastupljenosti ističu, među ostalim, manjak porodičnih servisa koji bi ženama olakšali boravak na poslu, zatim kulturu političkih partija i naposljetku izborni sistem. Kvota za učešće žena na izbornim listama je 40%, a na posljednjim lokalnim izborima na svim nivoima vlasti izabrano je 23,8 posto žena. To je ispod evropskog prosjeka od 26% i tek neznatno iznad svjetskog prosjeka od 23,4%. Kao jedan od uzroka ovakve situacije na terenu jesu poluotvorene liste sa preferencijalnim načinom glasanja koje nisu adekvatne za žene. (podatak preuzet sa stranice www.diskriminacija.ba, objavljeno u februaru 2022.)

Direktorica Agencije Samra Filipović-Hadžiabdić kaže: “To stanje bi se moglo popraviti u izvršnoj vlasti. Međutim, kako u izvršnoj vlasti učestvuje jako puno aktera i političkih stranaka, i tu dolazi do problema i nemamo dovoljan broj žena. Pošto se svi naši politički lideri kunu u demokratiju i vladavinu zakona, kao jedan od stubova demokratije, morao bi se poštovati zakon o ravnopravnosti spolova u BiH, koji kaže da u svim tijelima mora da bude 40% manje zastupljenog spola, što znači Vijeće ministara, entitetskih vlada, Upravnih odbora, dakle, u svim tijelima”.

Ukoliko napravimo osvrt na Lokalne izbore koji su održani 2020. godine i kada smo birali kandidate za gradonačelnike/načelnike, općinska/gradska vijeća žene su i tu bile na marginama što zbog njihovog nekandidovanja na istim, što i nakon što se kandiduju ne dobiju potrebnu podršku građana ili bolje rečeno građanki.

Učešće žena u javnom i političkom životu veoma je skromno, pa zbog toga ne viđamo ih često na izvršnim funkcijama. Pozicije direktora, ministara, premijera pripadaju uglavnom muškim kandidatima. Do sada Bosna i Hercegovina nije imala ženu na čelu države, a uzmemo li u obzir Tuzlanski kanton nismo imali ni premijerku. Bilo je nekoliko kandidatkinja koje su bile na listi za gradonačelnice/načelnice ali bezuspješno.

Bosna i Hercegovina je 2019. godine imala sedam načelnica i gradonačelnica (načelnice općina Drvar, Istočni Drvar, Jezero, Kalinovik, Mrkonjić Grad, Novo Goražde i gradonačelnica Visokog)

Uglavnom žene koje dobiju mandate ne zadržavaju se dugo na tim pozicijama, dok pojedini muškarci su politički aktivni godinama i ostaju na političkoj sceni i do 20 godina.

Nakon Lokalnih izbora 2020. godine imamo gradonačelnicu Sarajeva Benjaminu Karić, načelnicu Istočnog Drvara Milku Ivanković i načelnicu općine Jezero Snežanu Ružićić.

Nešto malo drukčija slika je u manjem bh. entitetu Rs-u gdje su imali predsjednicu, kao i u susjednoj Hrvatskoj ili Srbiji gdje su žene aktivnije i uslovno rečeno hrabrije da se okušaju na vodećim pozicijama.

Ne možemo, a da ne uzmemo u obzir i kalesijsku političku scenu. U novom sazivu Općinskog vijeća Kalesija imamo samo jednu ženu, Fahzetu Valjevac. I nijednu ženu koja se htjela suprostaviti muškim kandidatima za listi za izbor načelnika.

Koliko i da li smo kao društvo napredovali po pitanju većeg interesovanja žena za politiku? Može li “ženski inat” proraditi i zauzeti svoje klupe u novim državnim sazivima.

Napravimo jednu paralelu Općih izbora 2018. i 2022. godine i saziva Skupštine TK.

Skupština TK 2018. godine sastojala se od 35 poslanika. Od ukupno 35 poslanika samo 14 mandata dobile su žene.

Sada je situacija još unazađena za nekoliko mjesta i statistički je pala pozicija žena.

Opći izbori 2022 ništa novo nisu donijeli po pitanju većeg političkog angažmana žena, te ih u Skupštini TK imamo manje u odnosu na 2018. godinu.

Skupština TK nakon Općih izbora 2022 ima 35 poslanika, među kojima je 11 žena (tri poslanice manje nego ranije 2018. godine).

Skupština TK 2022:

SDA dobila je 13 mandata u Skupštini TK. Od ukupno 13 kandidata, četiri žene izborile su svoje mandate: Lejla Vuković (ukupan broj glasova 13.387), Jasmina Lugavić (broj glasova 9.724) , Suvada Džuzdanović ( 5.425) i Hasiba Kurtić ( 5.633).

SDP u Skupštini TK imat će 8 poslanika i od toga tri žene: Mirela Memić (ukupan broj glasova 4.397) , Vedrana Petrović ( 3.011) i Amila Hodžić (6.123).

DF dobio je četiri mandata, od toga dva mandata osvojile su: Sandra Imširović (ukupan broj glasova 1.948) i Ivana Mijatović (1.758) .

PDA imat će imati tri poslanika, među kojima jednu ženu Lejlu Ćebić Đerzić (4.747).

SZBiH imat će dva poslanika. A jedna od kandidatkinja Đuzada Ibrišimovć tek je bila peta po broju glasova (2.071), a da osvoji mandat nije pomoglo ni što je bila pod rednim brojem 2 na listi.

Također, NiP je osvojio dva mandata i jedno mjesto u skupštinskoj klupi pripada Silvi Banović ( ukupno glasova 794).

SDBiH zastupat će dva mandatara, dok Selma Beširović sa osvojenih 1.177 glasova nije uspjela preći prag od 20 %.

Naša stranka ima jedna mandat. Amra Nadarević Vodenčarević sa osvojenih 1.186 glasova nije uspjela  izboriti mandat.