Podaci o razvoju privatnog zdravstvenog sektora, iako nezvanični, u principu predstavljaju pozitivnu stvar, ali, kao što je poznato, u našoj zemlji ništa nije kao što se na prvi pogled čini.

S obzirom na niska primanja većine stanovnika, mnogima je teško izdvojiti novac za privatne ljekarske tretmane, koji su u većini slučajeva mnogo skuplji od javnih. Stručnjaci smatraju da je za sve kriva pogrešna koncepcija zdravstvenog sistema u našoj zemlji.

“Naš zdravstveni sistem zasnovan je na međusobnoj solidarnosti. Drugim riječima, oni koji su stalno zaposleni kroz izdvajanja za doprinose plaćaju liječenje bolesnim. Kod nas je takva situacija da nemamo dovoljno stalno zaposlenih, tako da nema dovoljno novca za finansiranje takvog sistema, pa on pada u krizu”, za naš portal je rekao Zijad Latifović, potpredsjednik Nezavisnog strukovnog sindikata radnika zaposlenih u zdravstvu u FBiH.

Prema njegovim riječima, naše vlasti kao da nisu shvatile da ovakav sistem više ne funkcioniše, a da na kraju krajeva najviše ispaštaju građani koji polako gube povjerenje u javno zdravstvo.

“Dolazi do nedostatka novca za kupovinu opreme, materijala, servisiranje aparata, nije moguće skratiti liste čekanja jer iz navedenih razloga nismo u mogućnosti pacijentima pružati usluge brzinom kojom želimo. Dolazi do situacija da bolesni pacijenti često moraju platiti privatni ljekarski tretman, jer nemaju vremena čekati”, smatra Latifović.

Zbog ovakvog sistema finansiranja, naš zdravstveni sistem vraćen je 40 godina unazad, smatraju stručnjaci, a zdravstvene knjižice postaju bezvrijedne.

“Mi funkcionišemo po sistemu prilagođenom standardima iz sedamdesetih godina prošlog stoljeća. Imamo sličan obim osoblja i opreme kao prije četrdesetak godina, a svi znamo da današnji uslovi življenja zahtijevaju mnogo veće resurse . Također, zbog svega toga veliki broj ljekara napušta državu, tako da je manjak kadrova kao što su anesteziolozi i patolozi već osjetan”, rekao je za Klix.ba Harun Drljević, predsjednik Ljekarske komore FBiH.

Prema riječima naših sagovornika, sve veća nekonkurentnost javnog dovodi do sve veće komercijalizacije privatnog zdravstvenog sektora.

“Privatni sektor danas funkcioniše po principu ‘koliko para, toliko muzike’. Teško ćete naći nekog privatnika koji radi iza ponoći. Oni jednostavno nemaju potrebu preuzeti svoj dio odgovornosti. Preuzimaju samo slučajeve za koje ocijene da će im se finansijski isplatiti. Razni malignomi i karcinomi njih ne zanimaju, njih preusmjeravaju na javni sektor da se i pored svih svojih deficita bori s njima“, kategoričan je Latifović.

Dodao je i kako nedavni štrajk upozorenja zdravstvenih radnika najvjerovatnije neće ostati jedini takav slučaj.

“Zar mislite da će građani više trpjeti ovakvo stanje? Od prostog deklarativnog izražavanja nezadovoljstva izgleda nema ništa. Pokušat ćemo uvjeriti građane da se uključe u sve aktivnosti koje planiramo poduzeti kako bismo promijenili katastrofalno stanje u kojem se nalazimo već 15 godina”, zaključio je Latifović.