Ukoliko se ubrzo ne riješi trenutno stanje, poljoprivrednici iz naše zemlje prijete izvozom žita i pšenice na tursko tržište. Pored šteta od prošlogodišnjeg nevremena, čije posljedice i danas osjete, na isplatu poticaja još uvijek čekaju, a nije poznata ni cijena otkupa.

Žetva pšenice je već počela, a proizvođači širom zemlje, pa tako i Tuzlanskog kantona,  i dalje su  suočeni sa brojnim problemima. Za poticaje im se duguje još od prošle godine, pa su zbog ostvarenja planiranih sjetvi,  poljoprivrednici uzimali dodatna kreditna sredstva. Međutim, pojavio se i drugi problem. Glavno pitanje na koje svi proizvođači trenutno očekuju odgovor je: Kolika će biti otkupna cijena pšenice? Kako ističe sekretar Kantonalnog udruženja poljoprivrednika pšenica se već nosi u mlinove, no prodati nije lako.

„Čovjek nema pojma kolika će biti cijena, niko nije odredio cijenu. Vjerovatno će nas ucjenjivati, Boga pitaj koju će cijenu odrediti“, kaže  Enes Hasanović, sekretar Udruženja poljoprivrednika TK.

Hasanović kaže da je stanje itekako kritično, te dodaje da podržava sve ostale poljoprivrednike kada je riječ o izvozu na tursko tržište, jer u svojoj zemlji, ako se nastavi ovako, ne očekuje bolje dane. Tako i iz Poljoprivrednog zavoda napominju da se proizvođači svake godine suočavaju sa sličnim problemima, bilo da je riječ o prinosima, otkupu, novčanim podrškama i slično.

„S pravom negoduju jer traže veću podršku države kroz novčane podrške, međutim, niski su prinosi, dvije do tri tone po hektaru. Ima parcela gdje se ostvaruje proizvodnja i po pet do sedam tona po hektaru, ali su rijetke“, ističeMarinko Andrić, direktor Poljoprivrednog zavoda TK.

Stoga mlinari, barem kada je riječ o Tuzlanskom kantonu, napominje Andrić, pšenicu uvoze iz susjednih zemalja.

„Imao sam priliku vidjeti da u tim zemljama prosječni prinosi se kreću između sedam i osam tona po hektaru, i naravno da naši mlinovi uzimaju takvu pšenicu koja im je cjenovno povoljnija“, dodaje Andrić.

Vlada FBiH nedavno je usvojila Program novčanih podrški u poljoprivredi i ruralnom razvoju za 2015.godinu. Svrha ovog Programa je da se zadrže prioritetne mjere kako bi osigurali realnu isplatu novčanih podrški tokom 2015. godine na osnovu planiranih sredstava iz Budžeta Federacije za tekuću godinu za potrebe poljoprivrednog sektora.

No, proizvođačima to nije dovoljno, njihovo stanje se još uvijek, kažu, ne mijenja i dodaju da „prekrštenih ruku“ ne mogu sjediti.