U Njemačkoj je od 80-ih godina oko 25.000 ljudi prešlo u islam. Njihove porodice ne reaguju uvijek pozitivno na takvu odluku. Teolozi kažu da su ubjeđenja najčešći motiv za promjenu vjere.

Nikol je imala nešto više od 20 godina kada je riješila da postane muslimanka. Majka dvoje djece kaže da je „odrasla bez religije, ali da je sa 14 godina odlučila da se krsti, jer je počela da se interesuje za religiju.“ Kako je vrijeme odmicalo, Nikol (28) više nije mogla da se identifikuje sa hrišćanstvom. „Odgovori sveštenika na sve dileme su uvjek bili: ‘To je jednostavno tako’. U islamu je, naprotiv, sve objašnjeno. Čovjek ima za sve jedan odgovor i jedno pravilo.“ Roditelji poštuju njenu odluku. „Sve dok ne moraju da me vide sa maramom, što uopšte ne podnose, moja odluka je u redu,“ kaže Nikol. Ona se dobro osjeća u tome što čini, jer „kada čovjek zna zašto nešto čini, onda može i da se pridržava pravila“.

I Tulija (35) je prešla na islam, doduše tek poslije nekoliko godina braka sa jednim muslimanom. „Moje vaspitanje nije imalo nikakvih dodira sa religijom. Tek kada sam upoznala supruga, koji je porijeklom iz Sirije i koji je polako sam počeo da se interesuje za islam i da ga praktikuje, počela sam da shvatam šta uopšte znači islam.“ Mnoge vrijednosti koje propovjeda islam, Tulija poznaje iz sopstvene porodice: „Iskrenost, pristojnost, težnja da se uvjek vidi dobro u čovjeku, te vrijednosti su mi prenijeli roditelji još od malih nogu.“

Ipak, ova žena je na početku imala problema da razumije religiju supruga. „Jednom mi je ispričao o naučnim čudima u islamu. Tada sam bila potpuno fascinirana. Nisam to sebi mogla da objasnim, ali sam u tom trenutku odlučila da postanem muslimanka.“ Tulija je bila iznenađena time kako Kur'an prije 1.400 godina precizno objašnjava razvoj embriona i to bez današnjih medicinskih sredstava i saznanja.

Monir Azaui iz Ahena je u posljednjih deset godina vidio oko 300 slučajeva promjene vjere. Njegovo iskustvo pokazuje da ljudi u Njemačkoj prelaze na islam prije svega iz ubjeđenja. Odlučujući su kontakti u školi, na poslu ili u privatnom okruženju. Tamo se stvaraju prilike da se bliže upozna islam, kaže Azaui. Ima i onih koji iz ljubavi prema jednom muslimanu konvertiraju i na taj način ih buduća porodica prihvata. Ipak, većina ljudi prelazi na islam iz ubjeđenja. Nije poznat tačan broj konvertita u Njemačkoj. „Da biste prešli na islam, ne morate nigdje da se registrujete“, kaže Azaui.

Stručnjak za islam, Salim Abdulah takođe ne može da navede tačne brojke. Procjenjuje da je u Njemačkoj oko 25.000 ljudi prešlo na islam. On ne može da potvrdi pretpostavku da prije svih žene konvertiraju kako bi mogle da se udaju za muslimana: „Iz iskustva mogu da kažem da žene 10, 15 godina žive u braku sa muškarcima muslimanske vjere, pa tek onda odlaze u džamiju i žele da pređu na islam.“ To čine, ne zato što ih muškarac na to primorava, nego iz ubjeđenja jer „islamska vjera dozvoljava da musliman oženi ženu koja nije muslimanka“, kako je Abdulah objasnio.

Ipak, dešava se da porodica jednog konvertita prekine svaki kontakt sa njim. „Kad neko promjeni veru, često je jedini iz porodice i time, naravno, nastaju sukobi. Zato i ima dosta ljudi koji kada pređu u islam, to najprije zadrže za sebe i postepeno pripremaju porodicu za istinu“, kaže Azaui. Muslimanski vjerski službenici podržavaju konvertite da održe kontakt sa roditeljima. U Islamu je važno poštovati i cijeniti roditelje. Monir Azaui ne vidi konverziju samo kao prelazak u drugu religiju. Upravo njemački muslimani imaju važnu ulogu: „Konvertiti mogu da budu most između muslimanskih zajednica i društva. Oni dobro govore njemački i poznaju njemačku kulturu.“

(Deutsche Welle)