Bijela kuga više ne kuca na vrata BiH, ona je već duboko ušla u nju. Za tu konstataciju dovoljan je podatak kako je tokom prošle, 2010. godine od deset kantona Federacije BiH u njih četiri više osoba umrlo nego što ih je rođeno. Također, na području Federacije BiH je u ovoj školskoj godini u osam od deset kantona evidentiran manji broj prvačića, potvrdili su iz ministarstava obrazovanja, piše Večernji list.

Tako je prošle godine smrtnost bila veća od rodnosti u Posavskom, Hercegovačko-neretvanskom, Livanjskom i Bosansko-podrinjskom kantonu. Od četiri navedena, tri su s većinskim hrvatskim stanovništvom.

A šta je sa Zapadnohercegovačkim kantonom? Prema podacima Federalnog zavoda za statistiku, on nema negativan natalitet, ali ni pozitivan. Zasad je na pozitivnoj nuli, kako se često izražavaju ekonomisti.

Tokom 2010. godine u Federaciji je rođeno 21.729 djece, dok je u istoj godini umrla 19.361 osoba. Tako je prošle godine rođeno 2.368 djece više nego stoje osoba umrlo, a prirodni je prirast iznosio 1,12. Najcrnja situacija je u Bosanskoj Posavini, gdje je tokom protekle godine dvostruko više osoba umrlo, nego što je rođeno djece. Slično je i u Livanjskom kantonu. Svaka od općina u ovom kantonu postaje općina staraca.

Samo prije dvadesetak godina na BiH je upirano kao na evropsku zemlju koja ima izuzetno visok natalitet. Taj epitet i sada mogu nositi Unsko-sanski, Tuzlanski i Zeničko-dobojski kanton, iako su i oni daleko ispod prijeratnog prosjeka. Oni i danas imaju dvostruko viši prirast stanovništva od federalnog prosjeka.

Jedan od mnogih problema navodi se i različit tretman porodilja, u ovisnosti o entitetu ili kantonu. U Republici Srpskoj porodilje 12 mjeseci porodiljne odsutnosti primaju puni iznos plate.

U Federaciji BiH zaposlene porodilje samo u nekim kantonima primaju 60
posto prosječne plate, a nezaposlene 20 posto. I u glavnom gradu BiH situacija je različita od općine do općine. Tako u općini Centar Sarajevo ima 1.680 korisnika dječjeg dodatka, a raspoređeni su na 2.780 djece. I ostvarivanje prava porodica s djecom različito je od kantona do kantona, a razlikuje se i u Federaciji BiH i Republici Srpskoj.

Najpovoljnija situacija je u Sarajevu gdje se samo za dječji doplatak mjesečno izdvaja oko 1,25 miliona maraka, a dobivaju 49,5 maraka mjesečno po djetetu. Postavlja se pitanje imaju li žene vremena rađati djecu i istovremeno raditi. Velik broj žena želi samo karijeru i napredovanje na poslu. Danas su savremene žene upale u vrtlog između majčinstva i karijere, pa možda i same sebi postavljaju bezbroj puta pitanje – karijera ili prinova?

vijesti.ba